Ministar financija kao da nema dovoljno briga sa siječanskom rupom u državnoj blagajni od 1,9 milijardi kuna. Pritisak na proračun (točnije, na dio inozemnog duga središnje države) raste s jačanjem dolara. Naime, kuna je u odnosu na dolar od zaključenja prodaje državnih obveznica u SAD-u (kraj listopada 2009.) do danas oslabjela više od 10 posto, a dug nije hedžiran, dakle nije zaštićen od valutnog rizika.
Nitko ne može znati kako će se kretati tečaj dolara za deset godina, kad obveznice stižu na naplatu, no valutni rizik itekako diže cijenu obveznica koje uz kamate od 6,75 posto nisu nimalo jeftine. Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić objašnjava da je knjiga upisa zaključena krajem listopada 2009., a sredstva su pristigla tijekom studenoga. Država nije odmah sve konvertirala u kune, većinu je zamijenila u prosincu i siječnju, a dio je zadržala i za plaćanje euroobveznice u veljači.
Već je u tom razdoblju dolar zabilježio blagi rast u odnosu na euro. Tim se izdanjem sigurno preuzeo znatan valutni rizik, pogotovo uzme li se u obzir da se većina izvoza ostvaruje u eurima, što će posebno biti slučaj nakon restukturiranja brodogradnje – poručuje Šantić.
