Hina, objašnjava, od 1995. radi u internetskom okruženju, pruža servise i usluge za web-portale, za mobilne uređaje i slično poput drugih novinskih agencija u svijetu. Zato je važno pitanje što je danas potrebno da agencija dobro posluje.
Temelj su dobrog poslovanja kvalitetni agenciji i usluge, dobra unutarnja organizacija, primjeri kadrovski potencijali i njihovo stalno osposobljavanje za primjenu novih tehnologija te dovoljno moćno i dinamično medijsko i ne-medijsko tržište – objašnjava Polojac.
No nekako u isto vrijeme kad je Lo- uette najavio svoj odlazak u Hrvatskoj je izbio pravi mali rat upravo između Hrvatske izvještajne novinske agencije i Večernjeg lista, i to kad su večernjakovi optužili Hinu da je emitirala vijest kojom je javnost lažno izvijestila o slučaju Podravka. Hina je, naime, tvrdila da su mediji, među kojima i Večernjak, objavili da je ‘Vlada jamčila Ininim dionicama’ za Podravkin kredit u mađarskoj banci OTP-u, da bi iz Večernjeg lista demantirali da su takvu informaciju objavili.
Hina je u Večernjakovu tekstu op-tužena za laži i konstrukcije te amaterizam državne agencije. Međutim, ni Hina nije ostala dužna pa je odjednom na vidjelo izašlo da je Večernjak slao ‘visoka izaslanstva’ u tu agenciju s molbom da se ne objavi agencijaska vijest o štrajku novinara u Večernjem listu. Budući da u Hini ‘nisu razumjeli’ izaslanstvo, večernjakovci su samo tražili razlog, tvrdili su u Hini, da im se zbog toga osvete. No je li to bio razlog, teško je utvrditi jer je činjenica da se Večernji list još prije tog rata nije koristio Hininim uslugama. Hinin neprofesionalizam vezan uz vijesti o slučaju Podravka još je, ustvrdili su večernjakovci, ‘jedan dokaz da je Večernji list ispravno odlučio kad je otkazao pretplatu na Hini, nerelevantnu državnu agenciju’.
Ovdje je, ipak, važnije reći da je i ta svrada pokazatelj da i u Hrvatskoj postoje mišljenja kako jedna takva agencija mora promijeniti način poslovanja želi li opstati na tržištu. Do-duše, kod nas to baš ne vrijedi mnogo jer je vlasnica Hine država, baš kao i Vjesnica, pa je logično pretpostaviti da je ne bi trebalo ukinuti. Ipak, postavlja se pitanje Hine funkcije ako se ne budu koristile njezine usluge, pogotovo u uvjetima koji u Hrvatskoj sve više poprimaju obrise svjetskih.
Osim Hine kao novinske agencije u Hrvatskoj postoji još nekoliko privatnih agencija kao što su Epeha, a tu su i Media servis – za proizvodnju radijskog i televizijskog programa, fotoagencije FaH (u sklopu Hine), Cropix (u sklopu Epeha) ili, primjerice, video news-agencija Infopunkt.tv u sklopu Medijske mreže. U prvih godinu dana postojanja Infopunkt.tv postao je nezaobilazan medijski servis kojim je više od 400 registriranih medijskih korisnika preuzelo gotovo 10 tisuća besplatnih videomaterijala za objavu putem svojih medija.
Od sredine veljače 2009., kad je Infopunkt.tv počeo raditi, do danas njegovu je web-stranicu posjetilo više od tri milijuna posjetitelja, a više od 400 registriranih medijskih korisnika preuzelo je gotovo 10 tisuća videomaterijala.
Agencija svakodnevnu surađuje s gotovo svim medijima u Hrvatskoj i regiji. Uporabom servisa Infopunkt.tv-a omogućeno im je preuzimanje atraktivnih materijala i ‘vrucih vijesti’ u najbržem roku, najveća tehnička, produkcijska i novinarska kvaliteta, potvrđena ‘broadcast’ i ‘streaming’ produkcija kvaliteta te obrada materijala u skladu s uređivačkom politikom svake medijske kuće.
Priznanja za profesionalan i kvalitetan rad koja svakodnevno dobivamo od kolegica i kolega profesionalaca, ali i drugih korisnika svojih usluga, potvrđuju da smo pravilno ocijenili potrebe medijskog tržišta u Hrvatskoj i ponudili zanimljivu i korisnu uslugu. Naravno, tek smo počeli, pa očekujem da će Infopunkt.tv uskoro ponuditi i nove usluge da bi zadovoljio medijsku potražnju za kvalitetnim priložima i postao poželjan partner za videoprodukciju u jačanju tržišnog nastupa i prisutnosti poduzetnika, ustanova i institucija – kaže Goran Ivanović, glavni urednik videoagencije Infopunkt.tv.
Kolik je već sad udio na tržištu pojedinih hrvatskih i stranih agencija u Hrvatskoj, teško je zapravo odrediti iako bi bilo vrlo zanimljivo vidjeti što se dogodilo od liberalizacije tržišta.
Udjeli nisu usporedivi jer Hina jedina na hrvatskom tržištu pruža spektar od dvadesetak agencijskih servisa i usluga. Odredite li mjerilo usporedbu, primjerice broj korisnika, godišnji prihod, broj naslova itd., možete dobiti određenu usporedbu, ali ona iz prije navedenoga razloga neće pružati stvarnu sliku – kaže savjetnik u Hini Polojac.
U svakom slučaju, dosadašnje agencije i kod nas i u svijetu svakako će se morati prilagođavati novim tržišnim i tehnološkim uvjetima. Nekoć suverene u servisiranju informacija vladama i medijskim kućama, danas se suočavaju sa financijskim teškoćama i konkurencijom koja nikad nije bila žešća. Koliko je rješenje da velike svjetske agencije prijeđu u vlasništvo države, upitno je, jer ako se i zadrži neovisan nadzor nad njima, uvijek će postojati mogućnost da vlasnik (država) njome manipulira javnošću. To jasno pokazuje uloga Tanjuga, ali, pošteno rečeno, i nekih drugih agencija koje se nisu proslavile u nedavnoj tragičnoj prošlosti. Doduše, ni privatni kapital nije lišen manipulacije s javnošću jer to uvelike ovisi i o političkoj kulturi naroda. U svakom slučaju, primjer AFP-a pokazuje da su se stvari posve promijenile.
Od tečaja do savjetovanja – Još u srednjoj školi znao sam da što prije želim pokrenuti svoj posao – kaže Jirouš, koji se ponesen mladačkim strastima ipak najprije okušao u nečem drugom, točnije u glazbi. Zanimljivo je, naime, da je Nenad Jirouš jedan od osnivača prve domaćeg etnogrupa – Legena. Od 1991. do 1995. godine bivao je u etnornitmovima, ali kako, posebice u tim vremenima, nije bilo izgledno da se od glazbeničke karijere može živjeti, vratio se svojoj prvoj ljubavi. Štoviše, i dok je svirao usavršavao se u poslu, točnije odlazio je u Austriju kako bi se obučio za takozvanu suhu gradnju, odnosno radu s gipsom i njegovom montažom te izradi i postavljanju spuštenih stropova. Kako je još prije početka Domovinskog rata s ocem izrađivao opremu za kafiće, kraće je vrijeme bio uvjeren da će raznovrsnost znanja i mogućnosti biti njegova prednost, no uspostavilo se da je rastrgan između izrade namještaja i majstorskih usluga.