Popijač bi ‘zelenog’ in- vestitora za Željezaru

Koliko stoji registracija za tegljač do 320 kW uz 50% popusta u gotovini. Cijenu obveznog osiguranja određuje država putem Hanfe; od njega svakako ima siguran i pozamašan prihod u proračunu. Ako tomu još dodamo da je društvo s najvećim utjecajem na tržištu u vlasništvu države, uvidimo da Vladi nije u interesu u tom segmentu učiniti bilo što za rasterećenje troškova gospodarstva i mogućnost da hrvatski cestovni prijevoznici budu konkurentni na tržištu. Takva autistična gospodarska politika sigurno da će se obiti o glavu ovoj Vladi ako ne shvati da su prijevoznici ne tako davne 2002. imali udio u proračunu od 9,3 posto, a danas je 4,9 posto.

Danas je u Hrvatskoj oko 177 tisuća gospodarskih vozila. U prošloj godini otprilike 1.300 prijevoznika konkuriralo za tzv. kritične dozvole u međunarodnom cestovnom prijevozu, a ove ih je godine zahtjev podnijelo sedamstotinjak. Propalo je i poduzeće Pevec transporti s četiristotinjak vozila, a i stotine malih prijevoznika. Sva su ta vozila sigurno bila osigurana. Prodavači vozila kukaju zbog manje prodaje i snižavaju cijene vozila, jedino je Vlada dosljedna u tome da ne snižava namete u bilo kojem segmentu gospodarstva.

Političare, čini se, cijene osiguranja i ne brinu previše, možda zbog neinformiranosti. Primjerice, Boris Šprem, član saborskog Odbora za promet nije uopće čuo za zone rizika. – Nemam pojma o čemu govorite pa to ne mogu ni komentirati – uzvratio je Boris Šprem na novinarski upit o zonama rizika obveznog osiguranja automobila.

U razgovorima, naravno neslužbenim, s nekim pametnijim ljudima u osiguravajućim društvima zaključilo se da bi osiguravajuća društva trebala prilagoditi cijene osiguranja situaciji na tržištu, ali svi prstom upiru u Hanfu koja treba ukinuti bespredmetne zone rizika. Neki ljudi iz politike idu čak toliko da-leko da na pitanje o propasti hrvatskih cestovnih prijevoznika odgovaraju: ‘Pa kad uđemo u EU, neka vozila tko je jeftiniji – to je tržišna utakmica.’

U svom političkom sljepilu apsolutno ih nije briga što će tisuće hrvatskih građana ostati bez posla i biti prisiljeno postati tuđim slugama. Ako pak Vlada želi da hrvatski cestovni prijevoznici, makar prilično desetkovani, prežive do ulaska u EU, treba napraviti korake koji će ih ostaviti na nogama i donekle ih približiti mogućnosti da budu konkurentni na tržištu prijevoznih usluga.

U to bi ime Vlada trebala dati smjernice Hanfi da s Hrvatskim uredom za osiguranje donese odluku o ukinjanju zona rizika u osiguranju za gospodarska vozila i formira jedinstvenu zonu na osnovi matematičkog prosjeka izračuna vrijednosti svih sadašnjih zona ili da se, za početak, prema istom načelu samo za međunarodne cestovne prijevoznike ukine zone rizika za vozila koja imaju licencije za međunarodni cestovni prijevoz.

Ministar financija Ivan Šuker najavio je u ponedjeljak na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća da će Vlada za nekoliko tjedana predstaviti ‘mjere C’ za pomoć poduzećima koja su već godinama u teškoćama. Poznavajući brzinu, odnosno sporost, kojom država od prve najave do realizacije donosi neku mjeru, poduzećima koja su niz godina u teškoćama teško da će država donijeti spas. Kad se krene u konkretnu realizaciju ‘mjere C’, što god ona donijela, sigurno će se u svakom slučaju naći barem po jedna direktiva EU koja će spriječiti pružanje pomoći tim tvrtkama.

Prošlog je četvrtka crnogorska Vlada i službeno raskinula ugovor o gradnji autoceste s hrvatskim konzorcijem. Istog smo dana doznali da su u Konstruktoru, Tehnici i IGH-u sve same neznalice koje su pomoć za dobivanje jamstva tražili posvuda osim ondje gdje su ih mogli dobiti. Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev izjavio je kako se rješenje za jamstvo moglo naći da su u njemu otpočetka sudjelovali HBOR-ovi ljudi. Iako je projekt u cijelosti prevelik za HBOR, podijeljen je u više faza, a Kovačev je uvjeren da se u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama moglo naći rješenje za izdavanje jamstva hrvatskom konzorciju na iznos od 124 milijuna eura. No, u konzorciju se nisu na vrijeme sjetili HBOR-a, kao što se ni HBOR nije sjetio njih.

U nevolji vrag i muhe jede, a u nedostaku posla Dalekovod, tvrtka specijalizirana za izvođenje radova u elektroenergetici, prometu i telekomunikacijama, ‘otima’ poslove građevinarima, kojih ni oni sami nemaju dovoljno. Austrijski investor m2, sklopivši već ugovor o gradnji šoping-centra Supernova u Buzinu s građiteljskom tvrtkom Zagorje-Tehnobetonom, odlučio je ipak na tom poslu kao glavnog izvođača radova angažirati Dalekovod. Ugovor je vrijedan 73,3 milijuna eura, što će lijepo popraviti Dalekovodovu financijsku sliku. Zagorje-Tehnobeton može pak uzvratiti udarac tako što će državi umjesto čeličnih stupova ponuditi betonske.

Onima koji su prije devet godina tvrdili kako je pola milijarde eura preniska cijena da bi Deutsche Telekom postao natpolovičnim vlasnikom HT-a djelomična će moralna zadovoljstina biti vijest iz Srbije. Prema pisanim beogradskog tijednika Nina Deutsche Telekom kupit će u listopadu ove godine državni paket dionica u Telekomu Srbije. Načelnog dogovor o prodaji putem natječaja najesen napokon je potvrđen prošli tjedan tijekom posjeta predsjednika Srbije Borisa Tadića Berlinu. Iako početna cijena nije utvrđena, a ni točan postotak državnog paketa dionica koji će se prodati, kao najvjerojatnija spominje se prodaja 30 posto plus jedna dionica po početnoj cijeni od milijardu eura.