Ulagači se sve više okreću zlatu kao investicijskoj klasi, no u Hrvatskoj su davanja 58 posto cijene zlata. Direktiva EU predlaže manje stope poreza.
S obzirom na nesigurnost koja još vlada na globalnim tržištima kapitala, investitori se sve više okreću zlatu kao investicijskoj klasi, koje ovih dana bilježi znatan rast cijene. Poznati svjetski ulagački gurui poput Georgea Sorosa ili Jima Rogersa u posljednje vrijeme vrlo su optimistični prema ulaganju u plemenite kovine.
- Usklađimo li cijenu zlata s inflacijom, dolazimo do podataka da je prema današnjim cijenama ono čak 50 posto jeftinije nego u posljednjoj velikoj krizi potkraj 70-ih godina prošlog stoljeća – objašnjava Sven Sambu- njak, urednik portala Srebrozlato.com.
Prema njegovu mišljenju, današnja kriza još nije dosegnula vrhunac s obzirom na to da će masovno tiskanje novca središnjih banaka SAD-a i EU morati prouzročiti hiperinflaciju, a tada će zlato biti jedino sigurno utočište. Nažalost, hrvatski građani nemaju jednake uvjete za investiranje u plemenite metale kao susjedne zemlje članice EU. Naime, smjernica Vijeća Europske Unije iz 2006. preporučuje državama članicama da smanje porezno opterećenje za investicijsko zlato, koje definira kao posebnu kategoriju od zlata koje se rabi u druge svrhe.
- Investicijsko zlato može biti u obliku poluga ili kao posebno iskovanje kovanice koje nemaju kolekcionarsko obilježje, nego upravo investicijsko. Jedne od popularnijih austrijskih investicijskih kovanica koje su se počele kovati prije desetak godina – objašnjava Sambu- njak i dodaje da manje stope poreza na investicijsko zlato imaju gotovo sve članice EU u našem susjedstvu, poput Slovenije i Austrije. U Hrvatskoj se na zlato bez obzira na njegovu funkciju plaćaju ukupna davanja od 58 posto cijene.
Ove godine Udruga trgovaca Međimurja obilježava deset godina postojanja. Jeste li zadovoljni s postignutim u tom razdoblju?
-
Kad smo prije deset godina osnovali Udrugu, u njoj je bilo samo dvadesetak trgovaca. Danas ima 85 članova sa 150 prodajnih mjesta i ostvaruje godišnji prihod od 350-ak milijuna kuna. Počeli smo kao Udruga trgovaca Međimurja, a u međuvremenu su interes za učlanjenje pokazali i mnogi mali trgovci izvan Međimurja. Danas imamo i trideset članova iz Ludbrega, Varaždina i Ivanca. Posebno mi je drago što imamo mnogo trgovaca sa samo jednim prodajnim mjestom, na kojem uglavnom rade članovi obitelji. Sami kažu da bi nestali s tržišta da nije bilo Udruge. Te njihove izjave najbolja su potvrda da smo napravili dobar posao.
-
Koliko je ekonomska kriza utjecala na poslovanje vaših članova?
-
Prošla godina sigurno je bila jedna od najtežih do sada. Promet naših članova u prosjeku je pao sedam do osam posto. Neki trgovci uspjeli su čak rasti, a najveći je pad pojedinog trgovca iz Udruge bio 15-ak posto. No više od pada prometa naše poslovanje ugrožava velik pad dobiti. Marže su veoma pale prošle godine, ali zbog velike konkurencije ne usuđujemo se dizati cijene. U suradnji s dobavljačima morat ćemo pronaći način da popravimo maržu.
