Potreban sporazum između FBiH i RS-a

Većina zemalja Središnje, Istočne i Jugoistočne Europe prošla je najgori dio krize već potkraj 2009. godine. Međutim, tek će 2011. sve zemlje u regiji izaći iz recesije. To prognozira najnova studija Bečkog instituta za međunarodna privredna istraživanja (WIIW).

Bosna i Hercegovina tako s Crnom Gorom i Hrvatskom te s tri baltičke zemlje čine skupinu zemalja regije za koju u Institutu očekuju znatno sporiji pad aktivnosti u ovoj godini. Najveći pad bruto domaćeg proizvoda u regiji trebala bi u ovoj godini zabilježiti Letonija, u visini 4,5 posto, i to nakon procijenjenog pada za 19 posto u 2009. godini, kako procjenjuju u Bečkom institutu za međunarodna privredna istraživanja. Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Srbija, prema procjenama Bečkog instituta, bilježit će ove godine stagnaciju privrednih aktivnosti.

Slabašan rast od jedan posto, procjenjuju u WIIW-u, zabilježit će Češka, Slovačka, Slovenija i Albanija dok bi više stope rasta trebale ostvariti Ukrajina, za 3,0 posto, i Poljska, za 2,5 posto. Poljska je ujedno jedina članica Europske unije koja je prošle godine zabilježila pozitivnu stopu rasta BDP-a, a ove će godine predvideti rast u skupini novih članica Europske unije.

Glavni su rizici za rast u regiji, upozoravaju analitičari Bečkog instituta za međunarodna privredna istraživanja, problemi kompanija vezani uz pronalaženje izvora financiranja. Oporavak u Europskoj uniji i rast u regiji, podsjećaju pritom stručnjaci Bečkog instituta, mogli bi zakočiti i povlačenje poticajnih mjera vlada i potreba za konsolidacijom proračuna.

Za početak gradnje hidroelektrane na rijeci Ugar vlade Republike Srpske i Federacije BiH trebale bi zaključiti Sporazum o istraživanju i razvoju projekta kojim bi bili uređeni međusobni odnosi, kao i prava i obveze u vezi s istraživanjem i izradom Studije ekonomske opravdanosti, priopćeno je iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a. Nakon Studije projekt bi se realizirao, a gradnja i realizacija provodile u organizaciji entiteta.

Interes Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a jest da hidropotencijal kojim raspolaže RS bude optimalno iskorišten. Sve aktivnosti koje je do sada proveo RS upućuju na ozbiljan pristup uporabi i upravljanju prirodnim resursima u skladu s nadležnostima entiteta i Strategijom razvoja energetike RS-a koja je u završnoj fazi, navodi se u priopćenju. Pitanje iskorištavanja potencijala rijeke Ugar postavljeno je prvi put 2007. godine.

Građevinsko poduzeće Put Sarajevo poslovnu je 2009. završilo s 201.000 KM neto dobiti, podaci su Financijskog izvješća. Ukupni su prošlogodišnji prihodi GP Puta 37,5 milijuna KM, a rashodi 37,1 milijun KM. Ukupna aktiva kompanije je 51,5 milijuna KM, kapital 18,2 milijuna KM, dugoročne obveze 1,8 milijuna KM, a kratkoročne obveze 31 milijun KM. Većinski dioničar GP Puta je tvrtka Našice cement iz Hrvatske, koja kontrolira 72,5 posto dionica.

Austrijska kompanija Blue Angel otvorila je podružnicu u Bihaću, gdje će biti i sjedište kompanije za BiH. Stoga je u Bihaću u pratnji brojnih privrednika iz Austrije, koje je predvodio direktor kompanije Blue Angel Thomas Lang, boravio austrijski veleposlanik u BiH Donatus Koeck i nekoliko članova Austrijskog parlamenta. Pet Bišćana dobilo je tako posao u tvrtki koja pruža sve vrste usluga u hitnim slučajevima od zanatskih, građevinskih i do ostalih intervencija.

BOR banka Sarajevo poslovnu je 2009. završila s 824 tisuće KM neto dobiti, navodi se u Izvješću o poslovanju banke. Ukupna aktiva Banke, zaključno s 31. prosinca 2009. godine, iznosila je 115 milijuna konvertibilnih maraka, a kapital 42,2 milijuna konvertibilnih maraka.

Kreditni portfolij Banke je 77,7 milijuna KM, dok su depoziti 27,5 milijuna konvertibilnih maraka.

Volksbank BH Sarajevo poslovnu je 2009. godinu završio s 3,3 milijuna konvertibilnih maraka neto dobiti. Prvotom su ukupni prošlogodišnji prihodi Volksbank BH Sarajevo 60,4 milijuna KM, a rashodi 56,6 milijuna KM. Volksbank BH Sarajevo je na kraju 2009. godine, zaključno s 31. prosinca, imao aktivu vrijednu 794 milijuna KM pa se ta austrijska bankarska grupacija svrstala među pet-šest najvećih bankarskih grupa u BiH.

Javni poziv za privatizaciju 67 posto kapitala Fabrike duhana Mostar (FDM) objavljen je prošli tjedan, a potencijalnim kupcima nisu postavljeni nikakvi uvjeti. Naveli su to iz Agencije za privatizaciju Federacije BiH i dodali da će FDM biti privatizirana metodom neposredne pogodbe s potencijalnim kupcima i da zbog toga nisu postavljeni nikakvi uvjeti.

Posebno ćemo gledati bonitet ponudača i njihovu sposobnost da pokrene proizvodnju u FDM-u – rekli su u Agenciji i dodali da ni nadležno ministarstvo nije odredilo minimalne uvjete koje će tražiti od potencijalnih kupaca.

Mostarsku fabriku privatizirala je u srpnju 2008. godine bugarska kompanija s kojom je u rujnu lani sporazumno raskinut kupoprodajni ugovor.

Investicijsko-razvojna banka RS-a i Svjetska banka podržat će povoljnim kreditima projekte za pokretanje malog biznisa programom Panorama. Prezentaciji programa prisustvovali su predstavnici pedesetak nevladih organizacija kako bi se uključili u realizaciju programa i potaknuli nezaposlene članove i one s kojima surađuju da iskoriste povoljne uvjete za pokretanje vlastitog biznisa.

Panorama je program aktivnog otvaranja novih radnih mjesta u RS-u i konkretno korak pružanju potpore nezaposlenima, koji su spremni realizirati poslovnu ideju – rekao je Milan Cvijić, pomoćnik ministra industrije, energetike i razvoja RS-a.

Objasnio je da će zainteresirani u programu Panorama imati i potrebnu edukaciju. Slobodan Marković, direktor Agencije za razvoj malih i srednjih poduzeća RS-a, rekao je da nevladine organizacije u svojim redovima trebaju prepoznati one koji su spremni pokrenuti vlastiti biznis.

Telekom Srpske Banja Luka 2009. završio je sa 102 milijuna KM neto dobiti, što je pad profita od 14 posto u odnosu na 2008. godinu. Iako su ukupni prihodi Telekoma Srpske u 2009. godini porasli 3,7 posto u odnosu na 2008. godinu, porasli su i rashodi kompanije, tako da je banjolučki telekom-operator u prošloj godini ipak ostvario manji profit nego godinu prije.

Poslovna aktiva kompanije, zaključno sa 31. prosinca 2009. godine, iznosila je 963 milijuna KM, a osnovni kapital 491 milijun KM. Na kraju prošle godine dugoročne obveze kompanije iznosile su 111 milijuna KM, a kratkoročne 115 milijuna KM. Većinski dioničar Telekoma Srpske Banja Luka jest Telekom Srbije iz Beograda.