Ulagači se sve više okreću zlatu kao investicijskoj klasi, no u Hrvatskoj su davanja 58 posto cijene zlata. Direktiva EU predlaže manje stope poreza.
S obzirom na nesigurnost koja još vlada na globalnim tržištima kapitala investitori se sve više okreću zlatu kao investicijskoj klasi, koje ovih dana bilježi znatan rast cijene. Poznati svjetski ulagački gurui poput Georgea Sorosa ili Jima Rogersa u posljednje vrijeme vrlo su optimistični prema ulaganju u plemenite kovine.
- Usklađimo li cijenu zlata s inflacijom, dolazimo do podatka da je prema današnjim cijenama ono čak 50 posto jeftinije nego u posljednjoj velikoj krizi potkraj 70-ih godina prošlog stoljeća – objašnjava Sven Sambunjak, urednik portala Srebrozlato.com.
Prema njegovu mišljenju, današnja kriza još nije dosegnula vrhunac s obzirom na to da će masovno tiskanje novca središnjih banaka SAD-a i EU morati prouzročiti hiperinflaciju, a tada će zlato biti jedino sigurno utočište. Nažalost, hrvatski građani nemaju jednake uvjete za investiranje u plemenite metale kao susjedne zemlje članice EU.
Naime, smjernica Vijeća Europske Unije iz 2006. preporučuje državama članicama da smanje porezno opterećenje za investicijsko zlato, koje definira kao posebnu kategoriju od zlata koje se rabi u druge svrhe.
- Investicijsko zlato može biti u obliku poluga ili kao posebno iskovanje kovanice koje nemaju kolekcionarsko obilježje, nego upravo investicijsko. Jedne od popularnijih austrijskih investicijskih kovanica koje su se počele kovati prije desetak godina – objašnjava Sambunjak i dodaje da manje stope poreza na investicijsko zlato imaju gotovo sve članice EU u našem susjedstvu, poput Slovenije i Austrije. U Hrvatskoj se na zlato bez obzira na njegovu funkciju plaćaju ukupna davanja od 58 posto cijene.
