Home / Biznis i politika / ASTROTURFING Poveéaj publicitet laZnim grupama potpore

ASTROTURFING Poveéaj publicitet laZnim grupama potpore

Zahvaljujući internetu cvatu lažne skupine koje se zalažu za ispunjenje nekog cilja, političkog ili marketinškog, a žele stvoriti dojam da su nastale posve spontano. Tako Microsoft navodno stoji iza tisuća e-poruka i pisama potpore kompaniji koji su stizali redakcijama tijekom njezina sudskog procesa.

Jedna od rupa demokratskog društva i, naravno, razvoja interneta kao medija-lučnoše demokracije jest i činjenica da svatko može reći što mu padne na pamet, pa čak i kad to ne misli. Premda ova teza zvuči posve nelogično, ona je zapravo okosnica novog pojma iskovanog u svijetu marketinga – ‘astroturfinga’.

Točnije, ‘astroturfing’ kao pojava nije neka posebna novost, on datira iz sredine devetdesetih, ali s razvojem interneta, prodorom širokopojasnih veza u kućanstva diljem planeta on dobiva posve novi smisao. Zapravo je riječ o formiranju lažnih skupina koje se zalažu za ostvarenje nekog cilja, a sve u želji da javnost stekne dojam kako taj cilj vrijedi ispuniti ili pak da ga određena demokratska većina smatra ispravnim. Ključ je u tome da valja stvoriti dojam kako je podrška onome tko ‘astroturfa’ nastala spontano i da je u istinu riječ o reakciji javnosti, a ne o orkestiranoj kampanji.

Jednostavnije, ‘astroturfing’ u virtualnim medijima jest komentar vlastitih članaka koji bi i ostale čitatelje trebali uvjeriti u to da je autor u pravu i da se ‘većina’ s tim slaže, a pogleda li se iz nekoga drugog kuta, ta metoda može biti mnogo opasnija kad se njome počnu koristiti političari kao sastavnim dijelom PR kampanje ili kompanije koji na taj način promoviraju svoje proizvode ili pak kritiziraju konkurentske. Termin je skovao bivši tekšaški senator Lloyd Bentsen, a dolazi od riječi ‘AstroTurf’ koja se odnosi na lažnu zelenu travu koja se koristi na sportskim stadionima.

Prema pisanju stranih medija, taj marketinški zanimljiv pojam počeo se koristiti sukladno rastu moći interneta, a vrlo često tvrtke taj model uključuju u standardne PR kampanje riječima ‘kako povećati publicitet komentarima ili umjetno stvorenim blogovima?’

Naravno, metoda spada u one neetične u PR industriji, ali nitko ne dvoji da se ona ne koristi, jer primjera je napretek. Na Wikipediji nabrajeno je na desetke primjera pametnog ‘astroturfinga’ od početka novog tisućljeća naovamo, a jedan od njih je primjer informatičkoga giganta Microsofta. Naime, poznati magazin Los Angeles Times optužio je kompaniju da stoji iza stotina pisama i mailova koji su stigli na adresu redakcije u kojima javnost daje potporu kompaniji tijekom sudskog procesa kojim se nastoji dokazati da je Microsoft monopolistička korporacija.

Jedna od metoda kojima se provodi ‘astroturf’ jest osnivanje organizacija koje su samo naizgled neovisne, a zapravo su inicijativa kompanije određenog sektora. Tako je, primjerice, otkriveno da iza američke organizacije Working Families for Wal-Mart stoji sam Wal-Mart koji je čak i platio bivšem gradonačelniku Atlante Andrewu Youngu da sjedne na njeno čelo i lobira za prava kompanije pod krinkom da za nju lobiraju sami građani. Sličnom logikom vodili su se i osnivači organizacije Hands Off The Internet (HOTI) čiji je cilj bio ukazati na prava internetskih korisnika (a njih je, bogme, mnogo). Otprve se činilo da je riječ o jednoj od niza inicijativa do kojih dolazi zbog sve većeg utjecaja interneta na društvo da bi se poslije uspostavilo kako iza svega stoji velika telekomunikacijska kompanija koja je htjela promovirati vlastite poslovne ciljeve i navodno neutralno utjecati na mišljenja korisnika.

No, osnivanje cijelih organizacija ili slanje e-pošte nije jedini i najjednostavniji alat ‘astroturfinga’, već njega može inicirati i samo jedna osoba ili privremeno orkestrirati menadžment kompanije. Primjer iz 2008. pokazao je da jedna osoba može stajati iza lažnih komentara u službi poslodavca. Daniel Di Fiore, menadžer s internetske stranice Moli.com, uhvaćen je kako sumanuto postavlja komentare pod pseudonimom na nekoliko internetskih stranica poput GetSatisfaction.com, Techcrunch i Digg, a sve kako bi promovirao tvrtku u kojoj radi.

Kanadska marketinška kompanija Morrow Communications otvorila je blog u kojemu trojica fanatika promoviraju biciklizam u Montrealu, a na njemu su uz tekstove postavljali i videouratke i usto otvorili i ‘fan page’ na Facebooku. Na kraju se, naravno, ispostavilo da osnivači ne postoje, već je sve to bila uvertira marketinške kampanje za lanširanje Bixija, novoga biciklističkoga gradskog sustava. Menadžeri McDonald’sa u japanskoj Osaki otišli su korak dalje i 2008. angažirali potrošače koji će stati u red ne bi li privukli i širu javnost na kupnju novog sendviča.

Slično kao u Osaki, hrvatski potrošači češće će se susretati sa zemaljskim nego virtualnim primjerom ‘astroturfinga’. Primjerice, jedan od onih koji ‘smrđe’ na tu neetičnu metodu odnosa s javnošću jest primjer s recentnih predsjedničkih izbora. Naime, teško je ne pomisliti da jedan detalj iz predsjedničke kampanje Milana Bandića nije bio ‘astroturfing’. Vjerojatno se većina sjeća da su se jednoga nedjeljnog jutra ispred crkava dijelili letci koji su promovirali toga kandidata kao idealnog za mjesto na Pantovčaku. Iako Bandić nije potvrdio da stoji iza te kršćanske mladeži, mnogi medijski stručnjaci uvjereni su da je riječ o neospornu uratku njegova političkog PR-a.

Očigledno je da će, pogotovo zbog interneta, koji anonimcima dopušta da kroje mišljenja većine, ‘astroturfing’ biti sve češće primjenjivan metoda stvaranja pozitivnog publiciteta. U prilog tomu govori i činjenica da je na internetu vrlo teško raskrinkati ‘astroturfere’, ali, s druge strane, onog trenutka kada budu uhvaćeni, kompanija bi mogla nepovratno izgubiti dobar imidž.

I s obzirom na to da je tako mnogo stvari na kocki, naprosto je nevjerojatno kako se netko uopće usuđuje na taj način poigravati javnim mnijenjem. Na prvu barem, jer ne treba zaboraviti da u rizik nije uključeno ulaganje, odnosno primjena te metode ne iziskuje velike budžete. A, ipak, kriza je, zar ne?