Instrumenti za poticanje malog i srednjeg poduzetništva

Instrumenti na raspolaganju članicama koji ne zahtijevaju odobrenje Komisije jesu General Block Exemption Rule (GBER), Aid for research and Development and Innovation (R&D&I), Aid for Small and Medium-sized Enterprises (SMEs), Employment Aid, Training Aid, Risk Capital Measures i De Minimis Rule. Države, primjerice, imaju pravo svojim poduzetnicima pomoći u istraživanju i inovaciji (do 100 posto za fundamentalno istraživanje, 50/70 posto za industrijsko istraživanje i 25/45 posto za eksperimentalno istraživanje) ili u zapošljavanju sa 7,5 milijuna eura maksimalno po kompaniji radi poticanja zapošljavanja. Dva vjerojatno najvažnija pravila, ono o rizičnom kapitalu i de minimis, omogućuju određeno financiranje malog i srednjeg poduzetništva. Interesantno za Hrvatsku, pravilo risk capital može biti usmjereno i na kompanije u teškoćama koje djeluju u sklopu brodogradnje, ugljena i čelika, ali nije dopušteno pomagati aktivnosti koje su vezane uz izvoz. Drugo, iznimno važno pravilo jest ono koje definira pod kojim uvjetima se može pružiti pomoć.

Europska unija malim poduzećem smatra ono koje zapošljava manje od 50 ljudi i čiji godišnji promet/bilancu ne prelazi 10 milijuna eura iako prepoznaje i mikropoduzetništvo, koje podrazumijeva manje od 10 zaposlenih i godišnji promet/bilancu do dva milijuna eura. Oni koji imaju do 250 zaposlenika, godišnji obrtaj do 50 milijuna eura ili bilancu do 43 milijuna eura smatraju se teškašima u svojoj kategoriji, odnosno srednjim poduzetnicima.

Tijekom krize ovaj razrađeni skup pravila urođio je veoma povoljnom ocjenom Komisije o poduzetim mjerama država, među kojima su se najviše isticali pomoći za lakše pokretanje posla, jamstva i zajmovi. Posebno su pohvaljene Belgija, Njemačka, Danska i Finska, kao zemlje koje su u najvećoj mjeri primijenile novu politiku Unije. Ni svemoćna Unija, doduše, nije uspjela suzbiti južnjački mentalitet, pa tako javni sektor i dalje ne plaća u dogovorenom roku od 30 dana u tim predjelima Unije iako poštovanje rokova varira od članice do članice. Među neizravnim mjerama usmjerena na olakšavanje situacije MSP-ima jesu pad naknade za registriranje robnih marki za 40 posto i pojednostavljenje administrativnih procedura, što je urođilo smanjenje prosječnog vremena potrebnog za registraciju nove tvrtke za jedan dan u odnosu na 2008., na osam dana, san koji poduzetnici u Hrvatskoj mogu samo i dalje nastaviti sanjati, i smanjenje prosječnog troška za to, s 463 eura na 417.

Ubrzavanju tog procesa pomogli su pomaci u Bugarskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Malti, a susjedi Slovenci mogu se podići elektroničkim sustavom za registriranje tvrtki, koji posao obavlja za tri dana ili manje, zahvaljujući čemu je država uštedjela 10,2 milijuna eura godišnje svojim MSP-ima. Na razini Unije Europski je parlament donio plan vrijedan 100 milijuna eura za mikrofinanciranje zapošljavanja i socijalne inkluzije. Izravna pomoć država sastojala se, naravno, od povećanja dostupnih kredita i jačanja jamstvenih mogućnosti. Belgija i Francuska, primjerice, stvorile su ‘kreditne posrednike’, odnosno kontaktne točke za poduzetnike koji imaju probleme sa svojim bankama. U Bugarskoj je najavljeni povećanje zatezne kamate za 10 ili 20 posto za prekoračenja roka plaćanja. Nadalje, brojne članice odlučile su provesti i sugestije kao što su pojednostavljenje i bolja organizacija javnih nabava, odnosno omogućavanje malim i srednjim poduzetnicima lakšeg pristupa natječajima za javne nabave. Austrija, Češka, Danska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Slovenija i Španjolska pojačale su potporu promociji i financiranju izvoza.

Mjere dostupne zemljama za poticanje malog i srednjeg poduzetništva raznolike su i uključuju posredni i neposredni pristup, a u uvjetima krize i jedan i drugi pokazali su se važnima za održavanje kralježnice Europske unije uspravnom. Izravna pomoć ograničena je, ali nije zanemariva, i sastoji se ponajviše od kredita i državnih jamstava, a neizravna od niza različitih mjera koje napadaju nekoliko različitih fronti od brže registracije preko zapošljavanja do ubrzavanja isplata javnog sektora i jačanja potpore izvozu.