Pisanje zakona

Oni znaju pisati zakone: Mihajlo Dika, Jakša Barbić, Željko Potočnjak.

I dosad smo objavljivali tko je u Hrvatskoj sposoban napisati dobar zakonski tekst. Pobrojali smo, primjerice, prof. Mihajla Diku (dobra je napisao ovršni i stečajni zakon), akademika Jakšu Barbića (dobra napisan Zakon o trgovačkim društvima), dekana Željka Potočnjaka (dobra napisana izvorna verzija Zakona o radu).

No, izvorno dobre napisane verzije poboženih zakona političari i državni činovnici dopisivanjem su i prepravljanjem prometnuli u loše propise. Pravim autorima dobro napisanih izvornih verzija zakona možda jedino treba prigovoriti što nisu pravodobno točno razgraničili svoj rad od brižtina političara i državnih službenika. Primjerice, valja podsjetiti na nadopisivanja Ovršnog zakona bez znanja prof. Dike, pa onda ponovnog vraćanja u taj zakon onoga što je bilo izbačeno, i to u više navrata.

Za Sanaderovu je vladu bilo karakteristično da se posve odustalo od toga da zakone moraju pisati za taj posao dobro osposobljeni stručnjaci. Praktično ni iza jednog zakona predloženog za Sanaderova mandata nije stajala ozbiljna stručna studija u kojoj se makar pokušalo sagledati i pobrojati pozitivne i negativne aspekte primjene konkretnog zakona.

Formirale su se, u pravilu, radne skupine koje su rijetko svoj posao radile kako treba. Najčešće su u te skupine imenovane osobe radi honorara, a stvarni posao odradili bi jedan ili dvojica anonimnih i slabo plaćenih stručnih savjetnika koji sve rade prema načelu ‘da se ne zamjere šefu’. Zbog toga se nije moglo ni doznati tko su autori pojedinih zakona (imenom, prezimenom, stručnim ili znanstvenim stupnjem koji su stekli), a osobito ne recenzenti, odnosno osobe koje su dale svoju stručnu ocjenu da nekompetentno napisani tekst zakona može ići u zakonodavni postupak!

Bilo bi nepravedno i ovom prigodom izostaviti ime osoba zaduženih za to da na sjednicu Vlade ili Sabora ne dopisje loš zakonski prijedlog. Svi zakoni (i oni loši) moraju proći stručnu provjeru u Uredu Vlade i Odboru Sabora za zakonodavstvo, koji su nadležni za provjeru usklađenosti prijedloga zakona s Ustavom, kao i za primjenu jedinstvene zakonodavne metodologije i nomotehnike.

Predsjednica Ureda Vlade za zakonodavstvo jest Zdenka Pogarčić, a predsjednik Odbora Sabora za zakonodavstvo Emil Tomljanović. Kad bi za to bilo volje, odgovornost za loše ili smijane zakone lako bi se mogla utvrditi.