Za razliku od država u okruženju hrvatska su se poduzeća načekala državne intervencije. Od trenutka kada su poslodavci počeli pritiskati Vladu da nešto učini kako se realni sektor ne bi posve urušio pa do prve aukcije, prošlo je više od godinu dana. Do tada je već 50 tisuća ljudi završilo na cesti. Bez posla, bez prilike da u recesiji pronađu novi posao.
Kakvi su stvarni rezultati prve aukcije HBOR-a za kredite pomoći poduzećima ostalo je, očekivano, poslovnom tajnom. Iako je djelomice riječ o državnom novcu (HBOR u kreditima sudjeluje s 40 posto, ostatak osiguravaju banke), ne zna se koja su poduzeća prošla bankarski test i izborila kredit. Riječ je o aukciji za takozvani model A kojim se financiraju obrtna sredstva dok se manjim dijelom mogu platiti dugovi državi kao i reprogramirati ranije odobreni krediti poduzećima (čija otplata zapinje). Prešutni je (ne i potpisani!) dogovor da se najviše 20 posto sredstava može iskoristiti za plaćanje obveza državi te još najviše 20 posto za reprogram kredita. Rezultati s prve aukcije, na koju je prišlo 16 ponuda banaka u ukupnom iznosu 357,15 milijuna kuna, pokazuju da mjesta za spuštanje kamata ima. HBOR je prihvatio ponude šest banaka (HPB, Hypo, PBZ, RBA, Splitska banka i Vaba) s prosječnom kamatom od 5,05 posto. U međuvremenu je pala referentna kamata (ona na trezorske zapise Ministarstva financija), pa su kamate na te kredite sada između 4,70 i 4,90 posto. To su kamate koje su, barem prema raznim anketama koje je Lider radio u nekoliko navrata, većina poduzetnika spremna podnijeti. Doduše, bilo je dosta prigovora bankara koji su upozoravali kako je besmisleno spašavati osrednja i lošija poduzeća kamatama jeftinijim od onih koje sada po komercijalnim uvjetima plaćaju prvoklasna poduzeća. No recesija ne pita, pomoć je ionako stigla (pre)kasno.
