Kratkoročni ili dugoročni zajam poslovnih banaka, za koji se dade pretpostaviti da podliježe promjenjivoj kamatnoj stopi. No to nije najveća boljka u poslovanju. Mnogo su veći problemi neke troškovne stavke koje upućuju na daljnju neracionalnost u raspolaganju onime što je imovina svih građana glavnoga grada. Primjerice, u samo pola godine Holding je zaposlio 314 novih djelatnika, većinu zbog ‘povećanih potreba posla’. Troškovi za zaposlene, čija je prosječna plaća čak 6.700 kuna, povećali su se 9,7 posto u odnosu na 2008., a na plaće zaposlenika u prvih šest mjeseci 2009. otpadalo je čak 37,54 posto ukupnih rashoda. Uz više od 12 tisuća zaposlenih Holding i dalje posluje s kooperantima, koji su u prvih šest mjeseci zaradili 62 milijuna kuna, što je 63-postotno povećanje. Na kamate je u istom razdoblju plaćeno 218 milijuna kuna, što je 12 posto rashoda. Od svih podružnica šest ih je poslovalo s gubitkom, čemu su najviše pridonijeli Sportski objekti s 35 milijuna kuna, a ZET je, začudo, drugi po gubitku s minusom od 34 milijuna kuna.
Promatrajući Holdingovu bilancu, čini se da je potpuno promašena početna ideja kojom se željelo konsolidirati poslovanje gradskih tvrtki kako bi bile efikasnije. Darko Vuletić, predsjednik Gradskih organizacija HSS-a, tvrdi da je to zbog toga što su se u taj konglomerat ugurala poduzeća koja jedno s drugim nemaju previše veze: – Njemački i austrijski model predviđa udruživanje samo komunalnih poduzeća. Takvo utrpavanje svega i svačega u jednu kompaniju nije bilo predviđeno kad se Holding osniva – smatra Vuletić.
Da Holding treba reorganizirati i redizajnirati, slaže se i Dragan Kovačević, ekonomski strateg i predsjednik zagrebačkog HNS-a te bivši član Uprave Zagrebačkog holdinga: – Dosad nije bilo političke volje da se to učini, ali sada je sazrelo vrijeme jer je zbog katastrofalnog financijskog stanja svima došla voda do grla. Ako se to ne učini, u velikim problemima naći će se i Grad Zagreb i svi građani jer će cijene usluga porasti, a njihova kvaliteta pasti – kaže Kovačević i dodaje da poslovanje treba diverzificirati na komunalne, društvene i tržišne djelatnosti (izdvojiti u samostalna društva), a što se u to ne uklapa, vratiti Gradu: – Uprava bi trebala imati najviše tri do pet članova. Nakon novog modela organizacije najprije treba provesti financijsko restrukturiranje, a zatim strateško – misli Kovačević.