Home / Tvrtke i tržišta / Obiteljske tvrtke

Obiteljske tvrtke

Većina obiteljskih tvrtki ne doživi prijenos u drugu generaciju. Žele li doživjeti ‘stotu’, već pri osnivanju trebaju voditi računa o sposobnim nasljednicima ali i o vanjskim profesionalcima koji mogu stvoriti dodanu vrijednost. Pozitivno je da je gotovo polovina hrvatskih tvrtki u poslovanje već uključila nasljednike, no još je previše poslovnih odluka u rukama obitelji kojoj ponekad nedostaje stručnosti i znanja.

Poručeno je to na drugoj međunarodnoj konferenciji ‘Budućnost obiteljskih tvrtki’ održanoj 18. ožujka u organizaciji poslovnog tjednika Lider u zagrebačkom hotelu Four Points Panorama. Konferencija kojom se želi popularizirati uloga i važnost obiteljskih tvrtki u Hrvatskoj i u regiji okupila je dvjestotinjak predstavnika obiteljskih tvrtki, konzultanata te predstavnike nacionalnih i lokalnih gospodarskih udruga.

Iako se među sudionicima često čula rečenica: ‘Iza nas je teška godina’, skup je uspjela ponoviti prošlogodišnji uspjeh i ponuditi sadržaj odgovor na poteškoće koje se javljaju u pogledu financijskog poslovanja, menadžmenta, nasljeđivanja, poreza i općenito malog i srednjeg poduzetništva. Pokrovitelj konferencije bila je Hrvatska udruga poslodavaca, zlatni sponzori Agrokor i Hrvatska pošta, a sponzori Allianz Zagreb i Orbico.

Skup je pozdravila i otvorila posebna izaslanica predsjednika RH Helena Kasanić naglasivši da su obiteljske tvrtke oduvijek bile vitalan i uspješan dio u svim ekonomijama svijeta te da se i u ovoj gospodarskoj krizi očekuje da budu pokretač izlaska. Naglasila je da mogu računati na predsjedničku podršku u poticanju pozitivne klime za gospodarstvo ponajprije kroz borbu protiv korupcije.

Direktor Lidera pressa Željko Vučelić dodao je kako se nada da će skup pomoći u stvaranju novih kontakata i poslova te promociji hrvatskih obiteljskih biznisa o čijem utjecaju, snazi i potencijalu još ne postoje službeni statistički podaci. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak pozvao je predstavnike obiteljskog biznisa da se uključe u budući rad Udruge obiteljskih tvrtki koja bi potkraj travnja trebala postati 28. članica HUP-a.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedio je cjelodnevni niz predavanja uglednih međunarodnih i domaćih imena iz područja savjetovanja obiteljskih tvrtki. Prijepodnevnio dio bio je posvećen izazovima s kojima se susreće obiteljski biznis u upravljanju kompanijom i ključnim problemima kod nasljeđivanja, prijenosa vlasništva i bankarskog financiranja. Olivier de Richouftz, izvršni direktor FBN Internationala, najveće međunarodne udruge obiteljskih tvrtki sa sjedištem u Švicarskoj, dotaknuo se problema nasljeđivanja i prijenosa poslovanja s jedne na drugu generaciju s kojima se redovito susreću obiteljske tvrtke diljem Europe i svijeta te s okupljenima podijelio savjete o tomu kako postupiti u rješavanju međugeneracijskih sukoba.

Na važnost očuvanja obiteljskih tvrtki upozorila je voditeljica poduzetničkih studija osječkoga Ekonomske fakulteta Slavica Singer: ‘U Europi je 60 posto svih poduzeća u obiteljskom vlasništvu, a 50 posto zaposlenih radi u obiteljskoj tvrtki. Dovoljan je to razlog, smatra, da se ozbiljno pristupi jasnom definiranju pojma obiteljske tvrtke kako bi se omogućilo službeno statističko praćenje i donošenje kvalitetnih gospodarskih politika.’

Trener menadžmenta tvrtki s liste Fortune 500 David Kinney pozabavio se pitanjem povećanja profitabilnosti obiteljskih tvrtki te upozorio na to da strani investitori zaobilaze Hrvatsku zbog netransparentnosti financijskog poslovanja te percepcije korporativnih vrijednosti koje podrazumijevaju nepridržavanje rokova i uvjeta. O odnosu banaka prema obiteljskim tvrtkama vrlo otvoreno je govorio predsjednik Uprave Karlovačke banke Sandi Šola navodeći da bankari pri zahtjevima za kreditiranje malih i srednjih poduzetnika često dobivaju nestran.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Mostaru Zdenko Klepić složio se da banke ne mogu jednako tretirati netom osnovanu tvrtku i onu koju vodi treća ili četvrta generacija obitelji. S obzirom na to da je u Hrvatskoj vrlo malo obiteljskih biznisa s dugogodišnjom tradicijom, poručio je da se mladim generacijama mora još više osigurati slobodan izbor u pogledu upravljanja tvrtkom i od malih ih nogu uključivati u funkcioniranje tvrtke.

Starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić osvrnula se na pripremu druge i treće generacije za vođenje jedne od najmoćnijih obiteljskih tvrtki u regiji: ‘Kod nas se doista od prvog dana vodi računa o tome da se nasljednike što bolje pripremi za nastavak uspješnog vođenja tvrtke. Plan je jasan i ostvaruje se godinama.’ Napomenula je da bi na popularizaciju važnosti obiteljskih tvrtki pozitivno utjecalo da osim Agrokora i druge velike i snažne tvrtke u obiteljskom vlasništvu javno istupaju na jednak način. Često, kaže, to ne žele jer se obiteljski biznis loše percipira u javnosti.

Prijepodnevnii dio završen je okruglim stolom na kojem su vlasnici i predstavnici druge generacije nasljednika u obiteljskim biznisima približili svoja iskustva u recesiji i na tržištu. Među njima bili su vlasnik srbijanske tvrtke Centroproizvod Darko Bajčetić, direktorica tvrtke Heos Natalija Pekić, direktor MI Braće Pivac Miljenko Pivac, direktor Orbica Josip Roglić, v.d. ravnatelja HUP-a Bernard Jakelić i predsjednik Udruge malih obiteljskih hotela Šime Klarić.

Nastavak konferencije bio je posvećen profesionalizaciji menadžerskih pozicija u obiteljskim tvrtkama, poreznim dvojbam poduzetnika te pravnom aspektu prijenosa vlasništva i odgovornoj komunikaciji. Natalija Pekić u zasebnom je izlaganju pojasnila važnost korištenja usluga vanjskog menadžera. Istanak je da većina inozemnih obiteljskih biznisa uspješan opstanak može zahvaliti i spremnosti da se zapošle menadžeri koji racionalnim, neemotivnim pristupom mogu unaprijediti tvrtku. Da bi suradnja bila uspješna, tvrtka mora odgovoriti na pitanja o rizicima, o tome kako platiti vanjskog stručnjaka, kako ga motivirati i zadržati.