Decebal Tudor, Direktor OMV Hrvatska: Planiramo povećati svoj tržišni udio. Integrirana strategija i čvrsta financijska struktura OMV-a dokazano je osnova za svladavanje izazova na tržištu. OMV nastavlja sa svojom strategijom ponude visokokvalitetnih usluga i proizvoda svojim kupcima ‘u pokretu’. Tako smo primjerice ove godine certificirali HACCP sustav na svim svojim benzinskih servisima s Gastrovim odjelima kojima upravlja OMV, a ujedno smo jedina mreža benzinskih servisa u Hrvatskoj koja je to učinila. Druga jedinstvena značajka OMV Hrvatska jest i ta da jedini u Hrvatskoj nudimo Euro Super 100 BS, prvi stooktanski EURO V benzin bez sumpora. Operativno okruženje u prošloj je godini bilo promjenjivo i izazovno. Međutim OMV smatra da je hrvatsko tržište iznimno važno, posebno zato što će uskoro postati dio Europske unije. U 2010. godini OMV planira otvoriti nekoliko novih benzinskih servisa (greenfield projekata) te svojim kupcima nastaviti nudit isključivo visokokvalitetne proizvode za najbolju moguću cijenu. OMV će također u fokus staviti aktivnosti vezane uz program OMV Move & Help. Zaključno, OMV Hrvatska u sljedećih nekoliko godina planira povećati tržišni udio.
Jerko Jelić Balta, Predsjednik uprave Plinacra: Primarni je zadatak daljnja diverzifikacija dobave plina. Tvrtka Plinacro d.o.o. trenutačno investira u provedbu drugog ulagačkog ciklusa Plana razvoja, gradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava do 2011. godine, u kojem središnje mjesto zauzima plinofikacija Like i Dalmacije, proširenje sustava Pula – Karlovac te svakako najvažniji projekt tog plana: interkonekcija s Mađarskom, to jest plinovodi Slobodnica – Donji Miholjac i Donji Miholjac – Drava-szerdahely. Siguran sam da ćemo i ubuduće svoja ulaganja realizirati u skladu s Planom te potpuno ispuniti sve zadatke koje je pred nas postavila Vlada RH, a to je plinofikacija gotovo cijele Republike Hrvatske do 2011. godine. Nakon 2011. godine najveći dio našeg teritorija bit će pokriven visokotlačnim plinskim transportnim sustavom. Ipak, to još nije dovoljan preduvjet za sveobuhvatnu plinofikaciju Hrvatske: nužno je i da taj sustav ima jamstva i uvjete za dugo-ročnu, pouzdanu i sigurnu dobavu prirodnog plina. Pritom je za našu zemlju svakako najvažnija interkonekcija s Mađarskom, koja se trenutačno gradi. Njezinim puštanjem u rad početkom 2011. godine omogućit će se diverzifikacija pravca dobave te osloboditi kapacitet na postojećem uvoznom smjeru preko Slovenije i Austrije. Time će se omogućiti i uvoz dodatnih količina plina s najvećega trgovačkog središta plinom u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi, a to je Baumgarten. Tako će opskrbljavači hrvatskog tržišta moći kupiti plin iz drugih izvora koji nisu pod izravnim utjecajem našega sadašnjeg uvoznog partnera – ruskoga Gazproma. Primarni zadatak Plinacra jest omogućavanje daljnje diverzifikacije dobave prirodnog plina za tržište RH iz svih raspoloživih izvora, i plinovoda i LNG terminala, te je upravo to sastavni dio novoga petogodišnjeg Plana razvoja plinskoga transportnog sustava od 2010. do 2014. godine, čija je izrada upravo u tijeku. Predviđena je gradnja interkonekcijalnih plinovoda i s BiH, Slovenijom i Srbijom te razvoj projekta Jonsko-jadranskog plinovoda. No za diversifikaciju izvora dobave i sigurnosti opskrbe plinom hrvatskih, ali i europskih potrošača svakako je najvažniji projekt gradnja LNG-terminala. Plinacrov primarni interes u tom projektu jest gradnja i operiranje plinovodima za transport uplinjenog LNG-a od terminala na Krku do krajnjih kupaca. Stoga je Plinacro pokrenuo i provodi sve prethodne aktivnosti na definiranju koridora plinovoda od Omišlja na Krku do Zlobina na kopnu te dalje prema Rupama i Sloveniji.
Bojan Milković, GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR INE: Uvjet opstanka jesu kapitalne investicije. Globalna recesija popraćena kreditnom krizom, niskim cijenama nafte i padom rafinerijskih marži negativno je utjecala na sve naftne kompanije u svijetu, pa i na financijske rezultate i položaj INA Grupe. Uzevši u obzir ukupno poslovanje u 2009. godini INA Grupa je prema nerevidiranim konsolidiranim rezultatima u odnosu na 2008. ostvarila 390 milijuna kuna neto gubitka, što je 709 milijuna kuna manje nego 2008. godine. Plinski biznis (prekinuto poslovanje) zabilježio je ukupni neto gubitak u iznosu od 906 milijuna kuna, a neto dobit od neprekinutog poslovanja iznosila je 513 milijuna kuna. Ina ulaže maksimalne napore kako bi normalizirala svoje poslovanje. Iako je kretanje trendova iznimno teško predvidjeti jer na poslovanje naftnih kompanija utječe niz faktora na koje se ne može utjecati, s jasnom vizijom i strategijom koju smo razradili očekujemo da će Ina nakon izlaska iz krize biti još jača kompanija, i to ne samo na domaćem terenu nego i u regiji. Kompanija je usmjeren na poboljšanje učinkovitosti i profitabilnosti u svim segmentima. I dalje smatramo uvjetom opstanka na tržištu kapitalne investicije, pri čemu ističemo modernizaciju rafinerija, čime ćemo postati konkurentnija i još jača regionalna kompanija, te daljnje aktivnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Egiptu, Siriji, Panonskom bazenu i na sjevernom Jadranu. Zadatak nam je zadržati tržišnu poziciju i povećati profitabilnost kompanije. U ovakvim financijskim uvjetima to obuhvaća usmjeravanje na prioritetne. Konkurentska prednost na tržištu znači biti brzi u prilagodbi tržišnim uvjetima, zapravo biti brži od konkurencije. U tom smislu moramo biti spremni na promjene na raznim područjima unutar kompanije, a sve radi ukupnog poboljšanja.
