Vaki dan zdrava osoba osiromaši za stotinjak vlas. Jednostavno padnu. I nitko pretjerano ne dramatizira zbog toga gubitka jer, uostalom, na tijelu ih prosječno ostane – četiri milijuna devetsto devedeset devet tisuća i devet stotina! Izrast će nove i rasti u prosjeku centimetar na mjesec, a onda, kad prođe šest godina, same će otpasti. Ipak, priroda se često poigrava s nama pa stres, nepravilna prehrana i razne bolesti mogu potpuno poremetiti ta pravila. Koža ispod kose može zatezati, svrjeti, pojavljuje se perut, kosa ispadna i prijeti čelavost.
Gubitak kose (tako zvana alopecija) jedna je od najčešćih noćnih mora današnjice. Proživljavaju je muškarci iako su još od djetinjstva bili svjesni da su genetski predodređeni da oče-lave, ali i žene. Njima prijeti iznenađenje no privremen gubitak velikog dijela kose zbog stresa, bolesti, a često i nakon trudnoće. Problemi sa štitnjačom, šećerna bolest, zlokoobni lupus, a i mnogi lijekovi koji uz njih idu uobičajeni su sumnjivci za pretjerano opadanje kose.
U mnogim slučajevima redom savjetuju posjet liječniku, odnosno dermatologu. Pravodobna dijagnoza i rana terapija najbolji su saveznici u borbi protiv gubitka kose. Da se oko kose vrte basnoslovni iznosi, govore i saveznštva između kozmetičke industrije, farmaceuta i znanstvenika koji pokušavaju naći prave formule za njezinu ljepotu i zdravlje. Ne žale u tome ni truda ni novca. Primjerice tim znanstvenika okupljenih oko ‘beauty’ divizije tvrtke Procter & Gamble uzgojio je dovoljnu količinu gljivica zvanih Malassezia globosa da uzrokuje perut u 10 milijuna ljudi. Secirali su naime genom tog jednog od glavnih uzročnika perut koji nastanjuje kožu od 50 do 90 posto populacije. Ne samo da te neugodne gljivice vjerojatno žive na vašoj glavi, otkrili su, nego se možda upravo sada – seksaju.
Malassezia, odnosno gljivica (kvasnica) koja živi na koži, može biti potpuno bezazlena, ali može uzrokovati i perut. Ta neugodna smetnja obično nastaje u mladosti i nastavlja se sve do srednjih godina. Najčešće su starije osobe lišene tog problema, ali iznimke ipak govore kako on može biti doživotan. Češće su na udaru muškarci. Neki znanstvenici čak tvrde da muški spolni hormoni igraju važnu ulogu u stvaranju peruti, no svi se slažu da im taj poremećaj češće prijeti zbog veće žlijezde koja proizvodi masnoću. Masna kosa i koža na tijeku odavno su pak prokazani kao glavni krivci za pojavu peruti jer se masnoćom hrani i Malassezia, a ona je itekako zaslužna za tu pojavu. Treba svakako paziti i na prehranu jer perut može dosađivati i zbog hrane siromašne cinkom, vitaminima B skupine, pa i masnoćom. No znanstvenici tvrde da perut može biti i znak ozbiljnih neuroloških bolesti. Nije im još jasno zašto, ali zaključili su da oboljeli od Parkinsonove bolesti često obole i od seboroičnog dermatitisa i peruti. Osobe pod velikim pritiskom, osobito oni koji se oporavljaju od srčanog i moždanog udara, kao i osobe oslabljenog imuniteta podložnije su pojaviti peruti. Pozitivno je ipak što se perut gotovo uvijek može kontrolirati. Treba samo biti strpljiv i uporan i pronaći pravi šampon. Svako se preporučuje oni na bazi katrana, koji sadrže salicilnu kiselinu, selenijev sulfid ili ketokonazol. Dobro je izbjegavati i proizvode za njegu kose, zdravo jesti, pokušati se riješiti stres i sunčati se. Sunčevi zrake uspješni su ubojice i te napasti.
