U ekološke projekte uloženo pet milijardi kuna

Za razliku od Hrvatskog operatora tržišne energije, za koji nije razvidno na koji način troši novac, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može se pohvaliti s tri tisuće projekata koje je sufinancirao.

Otprište pet milijardi kuna uloženo je u više od tri tisuće i dvjesto različitih ekoloških projekata u posljednjih pet godina. Rezime je to poslovanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, osnovanog 2004. Najveći dio od 3.210 projekata, koliko je do konca veljače odobrio Fond, odnosi se na financiranje projekata lokalne samouprave među kojima najvažnije mjesto zauzima sanacija odlagališta otpada. Najveći su projekti koje je potpomagao Fond sanacija Salonita, Mravinačke kave, Tvrnica glinice pokraj Obrovca, Koksare Bakar i TEF-a kod Šibenika te 299 službenih odlagališta komunalnog otpada.

Iako najveći novčani iznos Fonda odlazi na financiranje projekata lokalne samouprave, posljednjih su godina i gospodarski subjekti dobili mnogo novca za projekte s područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Doduše, za razliku od gradova, općina i županija, koji od Fonda dobivaju nepovratna sredstva, gospodarski su subjekti na temelju natječaja mogli dobiti zajam do iznosa od 1,7 milijuna kuna na rok od pet godina i s odgodom povrata sredstava od dvije godine ili subvenciju kamate do dva posto ugovorene kamate. Tako su se financirala 563 projekta, a tvrtkama je Fond ukupno odobrio otprište 683 milijuna kuna.

Tvrtka Belišće, primjerice, potpisala je tri ugovora s Fondom za projekte povećanja energetske učinkovitosti i smanjenje onečišćenja okoliša ot-padnim tvarima iz proizvodnje papira i ambalaže. Projekti su vrijedni otprište 9,26 milijuna kuna, a Fond ih je financijski pratio odobravanjem beskamatnih zajmova na rok od pet godina s počekom od dvije godine. Sličan ugovor potpisao je i Gumimpex, koji je u gradnju pogona za preradu otpadnih guma uložio 6,2 milijuna eura, a zahvaljujući tomu što je Fond subvencionirao kamatu uštedio je otprište tri milijuna kuna. Jedan su od novijih projekata Fonda i subvencije za prijevoznike za kupnju ekološki prihvatljivih teretnih vozila i autobusa, standarda Euro 5. Prema tom programu mali će i srednji poduzetnici koji će svoja stara vozila zamijeniti za nova prema standardu Euro 5 dobiti potporu od 70 tisuća kuna, a veliki do 50 tisuća kuna. Uz financijsko poticanje lokalne samouprave i tvrtki Fond je osmislio i projekte pomoći za kućanstva. U suradnji sa Zagrebačkom županijom sufinancira 50 kućanstava u iznosu do 11.200 kuna za ugradnju solarnih kolektora za toplu vodu.

Za razliku od HROTE-a (Hrvatski operator tržišne energije), za koji se nedavno otkrilo da je ostao bez 200 milijuna kuna jer mu HEP nije prosljeđivao naknadu za obnovljive izvore koju građani plaćaju svakog mjeseca, u vezi s plasiranjem sredstava Fonda za zaštitu okoliša za sada nije bilo velikih prijepora i afera. Naravno, kao i drugdje, i tu ima pokušaja manipulacije, pa je tako Fond nekoliko godina bilježio gubitak u povratnoj ambalaži. Kritike na račun Fonda upućivali su i proizvođači zbog visokih nameta, odnosno naknada koje moraju plaćati. No za razliku od HROTE-a, za koji nije razvidno kako troši novac, Fond se može pohvaliti s tri tisuće projekata koje je sufinancirao. A proizvođačima koji plaćaju razne ekološke naknade utjeha može biti što se dio nijhova novca tvrtkama vrati u obliku subvencija za ekološke projekte.

Prihodi Fonda od 2004. do 2009. uključuju naknade za ambalažu i ambalažni otpad u iznosu od 2.125.078.955 kn, posebnu naknadu za okoliš za vozila na motorni pogon od 1.233.693.272 kn, prihode od elektroničkog otpada od 324.064.299 kn, prihode od naknade za automobile od 249.303.412 kn, naknadu za emisiju CO₂ u okoliš od 161.004.340 kn, naknadu za odlaganje otpadnih guma od 139.576.342 kn, prihode od naknade za ulja od 120.840.539 kn, naknadu za emisiju SO₂ u okoliš od 67.598.274 kn, prihode od naknade za baterije i akumulatore od 30.980.915 kn, naknadu za emisiju NO₂ u okoliš od 27.551.554 kn, naknade na opasni otpad od 4.424.596 kn, te prihode od kontroliranih tvari od 1.962.485 kn.