Home / Ostalo / DIPLOMCI: Kako se nositi s teškom situacijom na tržištu rada

DIPLOMCI: Kako se nositi s teškom situacijom na tržištu rada

Demotivirani apsolvenci i nedavno diplomirani moraju znati da mladi nisu u znatno nepovoljnijoj situaciji u odnosu na ostale posloprimce, posebice ako su voljni raditi i žele po svaku cijenu steći radno iskustvo.

Riječko koji broj mladima koji završavaju fakultet ili su nedavno diplomirali zvuči toliko demoralizirajuće kao što je 317.625. Koliko god nekome možda bilo zabavno pratiti ‘rat broševa’, okrutna je stvarnost da je mladima s visokom stručnom spremom ali bez iskustva sve teže nadati se da će naći dobar posao u struci.

Trenutačno je stanje na tržištu rada općenito teže nego što je to bilo prije nekoliko godina. Količina je poslova smanjena, a u odnosu na ukupan broj radnih pozicija koje su na raspolaganju, može se reći da su mladi bez radnog iskustva u nešto težoj poziciji nego što je to bilo prije. Primjerice 2008. godine u oglasima objavljenim na portalu MojPosao u 58 posto slučajeva nije se tražilo radno iskustvo, dok je 2009. takva situacija s 54 posto oglasa. No važno je naglasiti kako mladi nisu u znatno nepovoljnijoj situaciji u odnosu na ostale posloprimce, posebice ako su voljni raditi i žele po svaku cijenu steći radno iskustvo – objašnjava Marko Oltean, voditelj Odjela za odnose s klijentima portala MojPosao.

Promjena u postotku, dakle, i nije tako velika, ali to što nešto manje poslodavaca traži radnike bez iskustva i nije problem. Problem je u tome što se broj poslodavaca koji traže zaposlenike smanjio. Stoga su primjerice na portalu MojPosao u 2009. godini u odnosu na 2008. primijetili smanjenje ponude poslova za otprilike 30 do 40 posto.

Trenutačna situacija na tržištu rada nije laka. Smanjio se broj onih koji zapošljavaju nove djelatnike, dok s druge strane ima puno otpuštanja, što je posljedica restrukturiranja organizacija zbog krize. Međutim, to nikako ne znači da nema novih zapošljavanja, niti da će svi izgubiti posao – objašnjava stručnjakinja za industrijsku i organizacijsku psihologiju i direktorica tvrtke Ramiro Tanja Pureta.

Kao i mnogi drugi ona podseća na to da se ne može za sve struke reći da je situacija jednako loša ili dobra. Osim toga ohranjenje nude podaci o tome da je do najvećeg pada došlo u prvoj polovini 2009. godine. Potkraj 2009. i početkom 2010. negativni su trendovi zaustavljeni i nije bilo daljnje smanjenja ponude radnih mjesta, barem ne prema podacima tog portala. Dakle, situacija je loša, ali nije izgovor za kukanje o tome kako nema posla za mlade stručnjake i za odustajanje od njegova pronalaska.

Mladi koji su tek završili fakultet svakako moraju uložiti dodatan trud za pronalazak posla. Stjecanje bilo kakvog radnog iskustva tijekom studiranja, odradivanje stručne prakse ili čak i volontiranje prednost je koju pojedinac može steći dodatnim angažmanom i koja im može donijeti prvo zaposlenje – objašnjava Otlean.

Mnogi mudri studenti na taj način razmišljaju tijekom studiranja, pa se pobrinu da već nakon završetka obrazovanja imaju radno mjesto koje ih ‘čeka’. To je i idealna situacija, ali za one koji su to propustili napraviti preostaje da s diplomom u ruci krenu u borbu za posao.

U današnje vrijeme i nekoliko mjeseci volontiranja može biti način za pronalazak posla jer se tako pokazuje motiviranost, želja za radom i učenjem, a ako se volonter pokaže dobrim, velika je mogućnost da će biti primljen i u stalni radni odnos.

Moj prvi savjet mladima jest da ne čekaju da posao pronađe njih (jer je u ovoj situaciji to manje vjerojatna opcija), nego da ga sami proaktivno traže. Napišite motivirajuće pismo i pošaljite ga u odjel ljudskih potencijala svih organizacija koje smatraju poželjnim poslodavcem. Tu odmah dolazi i drugi savjet: nemojte misliti da ste završetkom redovitog školovanja stekli dovoljno…

Prema posljednjim podacima, potkraj veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je 317.625 nezaposlenih. U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom, slijede osobe s četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja i s gimnazijom (27,3 posto) te sa završenom osnovnom školom (23,9 posto). Udio nezaposlenih sa završenim fakultetom jest 4,5 posto, a s prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem 3,6 posto. Dakle, ukupan broj nezaposlenih s nekim fakultetskim obrazovanjem veći je od osam posto. Po dobi mlade osobe do 29 godina su 32,5 posto ukupne registrirane nezaposlenosti, a iako je nezaposlenost porasla u svim dobnim skupinama, najviši je porast upravo u toj skupini.

Situacija na tržištu rada trenutačno nije najpovoljnija za osobe bez radnog iskustva. Međutim, zapošljavanje je uvijek moguće, ali je upitno koliko je pojedinac voljan angažirati se – smatra Otlean. Osim činjenice da se danas treba mnogo više potruditi pronaći posao, nužno je i u samom početku imati realna očekivanja. Danas mnogi mladi ljudi smatraju da samim time što su završili fakultet trebaju biti ‘nagradeni’ dobivanjem dobre pozicije i visoke plaće te nisu spremni prihvatiti ništa manje jer to smatraju degradirajućim. Istina je upravo suprotna: dobru poziciju i plaću tek trebaju zaslužiti kada postanu stručni i dokažu svoje sposobnosti u ostvarenju konkretnih rezultata.

Stoga treći savjet glasi: ne čekajte da vam se ponudi idealan posao, nego budite fleksibilni i prihvatite svaki posao u kojem možete nešto naučiti što će vam pomoći pri osposobljavanju za dolazak do željenog posla. Previše čekanja dovodi do zaboravljanja stečenih znanja jer se nisu primjenjivala, što uzrokuje povećanje nesigurnosti, odnosno smanjenje samopouzdanja – objašnjava Pureta. Budući da je situacija na tržištu rada teška i da mnogi neće naći posao kakav smatraju da zaslužuju, svakako treba imati na umu da i poslove koji možda nisu ono što želite raditi cijeli život treba raditi predano.

Nema tog radnog mjesta na kojem se ne može loše ili dobro napraviti posao. I posljednje, ali možda najvažnije: nikad nemojte dopustiti da vas demotiviraju priče o lošoj situaciji jer će oni kompetentni i profesionalno odgovorni uvijek biti visoko ‘zapošljiv’. Stoga je vaša osnovna zadaća da se razvijete u takvog stručnjaka jer će vam samo tako budućnost biti garantirano uspješna. I ako svoj put započnete volontiranjem, možda u početku nećete biti dostatno plaćeni, ali su znanja koja ćete steći neprocjenjiva. I zato – nemojte vezati motivaciju i profesionalnu sudbinu uz dijagnoze i prognoze tržišta rada, nego je čvrsto i optimistično držite – u svojim rukama zaključuje Tanja Pureta.