Osobe u privatnoj zaštiti

Nakon izmjena Zakona o privatnoj zaštiti zaštitarske tvrtke mogle bi lakše doći do radne snage. Zaštitari neće gubiti licenciju zbog uzrokovanja ozljeda iz nehaja, a obiteljski nasilnici neće smjeti raditi u zaštiti.

To je dobro rješenje za osiguranje dovoljnog broja licenciranih čuvara za manje složene poslove – objašnjava Rom i dodaje da se osim navedenog hitnim smatralo donošenje tog zakona i zbog usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.

U druga zaštitarske djelatnosti HUP-a sudjelovala je u procesu izmjena i dopuna Zakona o ostalim socijalnim partnerima, veli njezin predsjednik Ilija Ivezić i dodaje da je upravo iz privatnog sektora (tj. iz HUP-a) usvojen dobar dio prijedloga usmjerenih na uspostavu reda i podizanje kvalitete usluga zaštitarske djelatnosti. Konkretno, objašnjava, izmijenjene su već odredbe vezane uz uvjete za izdavanje dopuštenja za poslove čuvara, a i odredbe vezane za dojavnih centar, odgovorne osobe, zatim određene kaznene odredbe te odredbe vezane uz dostavu izvješća o primjeni ovlasti.

Zaštitarstvo je u Hrvatskoj važan segment očuvanja sigurnosti državne i privatne imovine. Tim su izmjenama Zakona postignuti određeni pomaci u tom smislu, no kako je riječ o kompleksnom sustavu, nužno je kontinuirano voditi računa o promjenama na tržištu i podizanju kvalitete privatne zaštite – kaže Ivezić.

Miomir Jačimović iz Republičkog sindikata radnika Hrvatske (RSRH) kaže da su izmjene i dopune ovog zakona dobrodošle, ne samo za poslodavce nego i za radnike.

Kazneno djelo uzrokovana prometne nesreće iz nehaja, čija je posljedica tjelesna ozljeda ili materijalna šteta, više nije zapreka za stjecanje zaštitarskog, odnosno čuvarskog dopuštenja, odnosno više nije razlog za gubitak tog dopuštenja, što je pozitivan pomak – kaže Jačimović.

No neće se više gledati kroz prste za svako prekršajno djelo s elementima nasilja jer će od sada ono biti zapreka za stjecanje zaštitarskog, odnosno čuvarskog dopuštenja, odnosno razlog za gubitak tog dopuštenja. Tako će, tvrdi Jačimović, obiteljskim nasilnicima biti onemogućeno da obavljaju poslove privatne zaštite. Osim toga zaštitarskim subjektima dan je primjereniji rok za dostavu izvješća mjerodavnoj policijskoj upravi o primjeni ovlasti u nekoj kritičnoj situaciji (prije 24 sata, sada 48), a od sada to moraju činiti i obrtnici, a ne samo pravne osobe.

Ipak, Jačimović najviše ističe kao vrlo važne nove odredbe poput onih u kojima stoji da pravna osoba ili obrtnik koji imaju odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite mogu ustrojiti dojavnih centar u koji se prosljeđuju signali sa sustava tehničke zaštite. Oni su dužni osigurati intervenciju po dojavnom signalu i/ili dojavi putem sredstava javne komunikacije, a intervenciju mora pružiti najmanje jedan zaštitar koji mora biti u telekomunikacijskoj vezi s dojavnim centrom i koji onda može nositi oružje.

Prvi put poslodavac je dužan osigurati radnu odoru. Prvi je put i izrijekom navedeno da poslodavac radniku mora izdati radni nalog, a kao veoma važnu stvar dodao bih da je sada poslodavac dužan u roku od tri dana izvijestiti mjerodavnu policijsku upravu o zapošljavanju osobe na poslovima privatne zaštite – kaže Jačimović.