Dobije li izvedbeni nastavak, većera premijerke Kosor s Obamom može biti početak hrvatskoga vanjskopolitičkog sazrijevanja. U suprotnom, u susjedstvu je uvijek spremni Tadić.
Predsjednik Medvedev stiže u Prag sa svježim dojmovima nedavnih terorističkih napada u Moskvi i Dagestanu. Na večeru koju predsjednik Obama tom prigodom priručuje za šefove država ili vlada zemalja američkih saveznica u NATO-u pozvana je i Jadranka Kosor. Dolazi kao premijerka najmlađe (uz Albaniju) članice NATO-a. No poziv nije samo formalan, već može imati vrlo sadržajan nastavak. Naime, prema obavještajnim procjenama, nakon Kavkaza upravo je Balkan (prije svega BiH, Kosovo, Sandžak, Makedonija) novo odredište pojačanog djelovanja al-Qa’ide i srodnih joj ekstremnih islamičkih grupa. Zbog te nove balkanske prijetnje SAD je prije godinu dana i pogurao Hrvatsku u NATO-savez. Tako se, nenadano, Hrvatskoj pružila prilika da bitno popravi svoju regionalnu političku poziciju. Kao članica NATO-a Hrvatska je u prilici promovirati optimalno buduće ustrojstvo BiH. Gledano iz hrvatskoga interesnog rakursa, to bi ujedno značilo zaštiti i sačuvati Hrvate u BiH i zaštiti hrvatske granice, osobito južne. Nakon što je pred sudovima u BiH, a na američki poticaj, nakon petnaestogodišnjeg ignoriranja, pokrenuto više postupaka za ratne zločine muslimanskih snaga nad Hrvatima u BiH, koji bacaju novo svjetlo na tadašnje događaje, hrvatska je elita gotovo dužna barem primiti na znanje dosadašnji povijesni revizionizam.
