HR + foru

Žarko Primorac podsjetio je na staru uzrećicu ‘izvoz ili smrt’ i upozorio na tehnološku strukturu izvoza: najviše izvozimo primarne proizvode, a najmanje visoku tehnologiju. Nekad je bilo obrnuto.

Bez izvoza i strategije, Žarko Primorac, ekonomski stručnjak, Ljubinko Jankov, direktor Sektora za istraživanje i statistiku u HNB-u, Ivan Bahun, predsjednik Uprave Končara – električnih vozila, Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastor grupe i predstavnik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, te Damir Novotny, ekonomski analitičar, pesimističnim su dijagnozama dali do znanja da se izlaz iz krize, a tako i rast hrvatskoga gospodarstva, krije u dobroj izvoznoj strategiji, koju Hrvatska trenutačno nema.

Premda je riječ ‘izvoz’ sišla gotovo sa svakog dnevnog reda i u posljednje je vrijeme izbačena iz medija i usta političara, nameće se kao središnje pitanje dugoročnog i strateškog razvoja hrvatskoga gospodarstva.

• To je ključna tema za stvaranje ekonomske neovisnosti i način izlaska iz krize – objasnio je razloge inzistiranja na toj temi Mato Crkvenac, predsjednik HR + foruma, koji od 2007. organizira rasprave radi unapređenja i promicanja argumentiranog analitičkog pristupa društveno-ekonomskim pitanjima, inicijativama i prijedlozima koji bi pridonosili napretku Hrvatske.

Pritom je Crkvenac naglasio da nije riječ o temi protiv HNB-a ni Vlade iako pokazuje njihove slabosti, nego se mora prihvatiti kao tema sveopćeg zaokreta prema poboljšanju trenutačne situacije: – Treba nam cjelovito osmišljeni pristup koji može donijeti jedino Vlada sa svim odgovornim političkim strukturama – kaže predsjednik HR + foruma.

Dodao je da je zato kao nova mogućnost naznačena formula ‘gospodarski rast bez deficita i duga’, odnosno preciznije, ubrzanje gospodarskog rasta uz usporavanje rasta deficita i duga.

Izvoz je osnovni uvjet za izlazak iz krize, tvrdi i Žarko Primorac, ekonomski stručnjak koji je uveo u tematiku i podsjetio na staru uzrećicu.

Može li monetarna politika utjecati na takvu situaciju i poboljšati izvoz, pitanje je na koje je pokušao odgovoriti Ljubinko Jankov, direktor Sektora za istraživanje i statistiku u HNB-u.

• Monetarna politika sprječavala je jačanje kune, i to je glavni problem, a tečaj kune od 2005. realno je aprecirao 15-ak posto – rekao je Jankov.

Realna aprecijacija kune dogodila se zato što su posljednjih godina troškovi proizvodnje i rada u Hrvatskoj ubrzano rasli, a tečaj je ostao stabilan, objasnio je Jankov odbacivši tako eventualnu odgovornost monetarne politike za pad i sve slabiju konkurentnost hrvatskog izvoza. Nadovezao i na izravna ulaganja složivši se da su potrebna, a razlog zbog kojeg ih nema mogao bi se, prema njegovu mišljenju, pronaći u silnim administrativnim zaprekama koje sprječavaju pokretanje posla u Hrvatskoj.

Naglasio je da je u Hrvatskoj od 2004. vanjski deficit veći od izvoza i da je udio hrvatskog iznosa u BDP-u samo 16,5 posto. Primorac vjeruje da će se ekonomija sporo oporavljati. Posebno važnim smatara tehnološku strukturu izvoza. Prema podacima iz 2009. na izvoz otpada 3,3 posto visoke tehnološke složenosti, a više od 70 posto primarni su proizvodi, odnosno oni koji zahtijevaju malo ljudskog napora.

Osim toga istaknuo je zanimljiv podatak. Naime, struktura izvoza 1987., kad nije bilo toliko napredne tehnologije, bila je potpuna suprotnost današnjoj. U to je vrijeme samo osam posto otpadalo na proizvode niske složenosti, a 64 posto na visoke. Primorac je nimalo optimističnim podacima upozorio na ozbiljnu situaciju i iznio mišljenje da se izvoz ne može brzo povećati jer Hrvatska nema robe zanimljive svjetskom tržištu.

Tu su i izvoznici koji se bore sa svojim teškoćama kao što je nelikvidnost i loši krediti koji su u bankama dosegnuli stopu od 7,6 posto. Sve to, prema njegovu mišljenju, prouzrokuje nekonkurentnost izvoza koji trenutačno obilježavaju visoki javni troškovi i fiksni devizni tečaj.

Ipak, taj ekonomski stručnjak kojeg vrlo često nazivaju i konzultantom vidi nadu i mogućnost restrukturniranja ekonomije u ulasku Hrvatske u Europsku uniju, fondovima Europske unije, oporavku glavnih trgovačkih partnera, posebnim poticajima za jačanje direktnih stranih ulaganja, a najviše u turizmu.

Njegovim razmišljanjima priključio se i Domagoj Ivan Milošević. On je postavio vrlo sličnu dijagnozu, ali napomenuo je da je ona, koliko god loše zvuči, nužna da bi poslije orijentacija bila lakša. Izvozna konkurentnost odraz je ukupne konkurentnosti zemlje, misli Milošević, a Hrvatska je prema indeksu globalne konkurentnosti na 72. mjestu, odnosno u donjem dijelu ljestvice.

Za razliku od Primorca, koji nadu vidi u ulasku Hrvatske u EU, Milošević smatra da ćemo u takvoj situaciji biti još ugroženiji jer ćemo biti okruženi s više frontova nego danas. – Hrvatski izvoz godinama stagnira. Otvoreni smo jedino za uvoz, a države s kojima se katkad nismo htjeli ni uspoređivati rastu – naglasio je Milošević složivši se s Primorcem da je u posljednjih desetak godina pala proizvodnja proizvoda visoke tehnološke složenosti.

Osim toga Hrvatska ima nizak udio investicija privatnog sektora, 15-ak posto. Milošević razlog za to vidi u greenfield-investicijama koje su nas mimošle. Smatra i da nismo u stanju privući privatne investitore, da trebamo inovativne proizvode i usluge, potaknuti investicije u privatni sektor te tako stvoriti izvozno orijentirano poslovno i društveno okruženje.

Jedan od inovativnih proizvoda svakako je niskopodni tramvaj koji je predstavio Ivan Bahun, predsjednik Uprave Končara – električnih vozila iznijevši svoja iskustva o izvozu.

U posljednje četiri godine tvrtka se javila na četiri europska natječaja, no tramvaj nije uspjela prodati. Unatoč tomu ne odustaje od nauma: – Često nas pitaju kad ćemo ga izvesti. Spremni smo raditi na duge staze. Izvoz je samo jedan segment tržišta i doći će kao rezultat izvrsnosti, a ne slijepo postavljenih ciljeva – rekao je Bahun.

No Damir Novotny ne slaže se s njegovim mišljenjem: – Nemojmo se zavaravati, mi ne znamo proizvesti ni dobar kruh ni meso. Kriza je promijenila odnos snaga na svjetskom tržištu: stvorili su se određeni klasteri i u tom scenariju naši proizvodi nemaju šanse – rekao je ekonomski analitičar naglasivši da treba posve modernizirati industriju, čemu mogu pridonijeti strani ulagači.