Poduzetnik optužuje

Bankari demantiraju da im je prioritet osigurati kredite poduzećima koja će njime platiti svoje obveze državi. No to nije uvjerljivo sve dok se ne objavi tko je dobio povoljnije kredite.

Krediti se mogu upotrebljavati za financiranje obrtnih sredstava, uključujući podmirenje obveza prema dobavljačima, financijskim institucijama, državi i drugim vjerovnicima. Najviše do 20 posto ukupnog iznosa kredita poduzetnik može iskoristiti za podmirenje obveza prema financijskim institucijama. Najviše do 20 posto kredita poduzetnik može iskoristiti za plaćanje dugova državi, no to nije nijedne službeno zapisano. Šezdeset posto ukupne mase kredita ostaje za financiranje trajnih obrtnih sredstava i ubrzanje novčanih tokova poduzeća. Uz pretpostavku da se iskoristi cjelokupan potencijal modela A vrijednog šest milijardi kuna, u državnom bi proračunu i na računima banaka mogle završiti 2,4 milijarde.

Ubrzanje novčanih tokova očito nije bio prioritet, barem ne u ovom slučaju. Nikog pri tome ne zabrinjava što je poduzetnik uložio novac i vrijeme, dva najdragocjenija resursa koja u krizi posjeduju. Paradoksno, umjesto da dobije novac namijenjen upravo njemu, banka mu je novac dodatno izvučila. Osim gubljenja živaca zauzvrat nije dobio ništa. Formalno, to je novac banaka, dakle imaju pravo s njime učiniti što god žele, pa i dio iskoristiti za reprogramiranje kredita.

Očekivano, stigli su demantnji takve prakse, jer prema postocima koje su nam dostavili u odgovorima najmanje je 90 posto doslovo krediti upravo za trajna obrtna sredstva. Jedino je iz Zagrebačke banke stigao općenit odgovor, bez detalja: – S obzirom na to da su svi elementi modela A za provođenje aukcija poznati i široko publikirani, možemo dodati da, kad je riječ o zahtjevu, banka sudjeluje u realiziranju transakcija sukladno uvjetima modela – poručuju.

U Hypo banki odgovaraju da nemaju informacija o tome kako su krediti nekim poduzetnicima bili odbijeni zato što nisu dugovali državi. Kažu da tek nakon potpisivanja ugovora o kreditu mogu znati detaljniju specifikaciju namjene kredita i konkretne informacije o strukturi uporabe.

Svi krediti odobreni su za financiranje obrtnih sredstava. Prema pravilima sudjelovanja u programu ne može se odobriti kredit isključivo za plaćanje obveza prema državi ili za podmirenje dospjelih dugova poslovnim bankama. Dio tih sredstava može se iskoristiti za podmirenje obveza prema državi ili dugova poslovnim bankama, i to u iznosu ne većem od 20 posto ukupnog iznosa – objašnjavaju.

Prema odgovorima iz banaka čini se da se poduzetniku cijela situacija samo snala: sve je super, sve je za pet. Upravo zbog takvih slučajeva iz prakse izistiravanje na tome da dobivši HBBOR-ovih kredita ostaju tajnom (da, znamo da je za obrtna sredstva, ali ne znamo što i koga točno tim novcem plaćaju) gubi svaki smisao. No još više od priče o ‘tehnikalijama’ podjele kredita vlasti bi trebalo zabrinuti guvernerovo upozorenje. Kreditni potencijal pomoći poduzećima nije malen (10 posto ukupnog stanja kredita poduzećima), no sam potencijal neće polučiti konkretne rezultate. Za njih je, tvrdi guverner, potrebna promjena u sustavu kreditiranja HBBOR-a, u sustavima subvencija, poticaja i državnih jamstava, porezima, praksi ovisnosti poduzeća o poslovima s državom. To se ne može riješiti kreditima. Za to je potrebna politička volja, jedini istinski deficitarni resurs u zemlji.