Home / Tvrtke i tržišta / Bez dodatnih troškova

Bez dodatnih troškova

Telekomunikacijski operateri prikupljaju velike količine podataka o svojim korisnicima i formiraju iznimno vrijedne baze koje su često na meti hakera, a nije rijetko da ih kradu i sami zaposlenici koji ih prodaju konkurenciji ili bilo kojoj trećoj strani. Upravo te baze još više jačaju moć telekomunikacijskih brendova. No, prijete im krađe identiteta i osobnih podataka, a najvažniji je problem tzv. spoofing.

  • Riječ je o lažnom predstavljanju pri kojem počinitelj pokušava pribaviti i pristupiti osobnim, financijskim i drugim zaštićenim i povjerljivim informacijama žrtve – kaže Igor Mavrović, stručni savjetnik za telekomunikacije u društvu Potrošač.

Bez dodatnih troškova

Operatori podatke obrađuju radi pružanja telekomunikacijskih usluga, obračuna i naplate pruženih usluga, rješavanja prigovora, sprječavanja zlouporaba i prijevara, korisničke potpore, unapređivanja prodaje i promidžbe, provjere plaćenosti te naplate potraživanja, čak i ako to podrazumijeva ustupanje podataka trećim osobama. Pri tome, kaže Mavrović, korisnik ne bi smio nositi dodatne troškove.

Sva pitanja zaštite osobnih podataka uređena su Zakonom o zaštiti osobnih podataka čiju provedbu nadzire Agencija za zaštitu osobnih podataka. Ona može, na traženje osobe koja je podnijela zahtjev, priremenim rješenjem zabraniti obradu podataka na koje se zahtjev odnosi do pravomoćnog okončanja postupka.

Zakonom o zaštiti potrošača utvrđeno je pravilo zaštite identiteta potrošača kojim se trgovci zabranjuje davanje osobnih podataka potrošača bilo kojoj trećoj osobi bez pret hodnog izričitog i pisanim odobrenja potrošača, osim ako je na to obvezan zakonom ili odlukom mjerodavnog tijela vlasti.

  • Prijave zbog prosljeđivanja podataka operatera u jednom su razdoblju bile česte, a odnosile su se na naplatu dodatnih troškova od institucija kojima su se podaci dostavili, dakle troškova vođenja računa – kaže Mavrović dodajući da su najveće prijetnje sigurnosti vlastitih podataka neudrživost korisnika i nezainteresiranost za smanjenje rizika te da će u budućnosti potencijalni napadi vrlo vjerojatno biti češći i dobivati nove oblike.

Usavršavanje i napadi

Međutim, napredne tehnologije operaterima pomažu u zaštiti podataka.

  • Trenutačno sigurnosno stanje još nije zadovoljavajuće, odnosno na potrebnoj razini. Nedavni napadi pod nazivom ‘Operacija Aurora’, za koje se sumnja da su potekli iz Kine, upravo su dokaz za to. Sličan je scenarij zastrašujući ako se dogodi telekomunikacijskim tvrtkama jer tada podatke o vašim pozivima ili internetskom prometu mogu imati konkurentni ili potencijalni kupci i prodavači. Budući da se danas gotovo cijelo poslovanje na neki način oslanja na internet, zamislite koje sve podatke može posjedovati napadač – kaže Vlatko Košurjak, IBM-ov savjetnik za informacijsku sigurnost.

IT korporacije imaju paletu sigurnosnih paketa koja uključuju hardverska i softverska rješenja i usluge za pomoć korisnicima na području zaštite podataka. U prošloj godini prema Ciscovu izvješću među najvećim prijetnjama sigurnosti računalnih sustava bili socijalni inženjeri cloud-računalstvo te mobilni pristup mrežama. Internetski u napadi sve sofisticiraniji i specijalizirani jer kriminalci u potrazi za zaradom stalno usavršavaju načine krađe podataka od tvrtki, zaposlenika i potrošača.

Page 2

Cijena digitalizacije

Tko će platiti 40.000 kuna

200 kn (i više)\nDVBT prijavnik koji država subvencije sa 75 kuna po pretplatniku\n\n7.000 kn\nnajjeftinija cijena prilagodbe zajedničkog antenskog sustava; može se gledati samo na novom prijavniku ili DVBT-u\n\n20.000 kn\nprosječna cijena zamjene analognih modula u postojećoj baznoj stanici digitalnim omogućava gledanje šest programa, nema potrebe za dodatnim DVBT-ima\n\n40.000 kn\nmože biti trošak promjene baznih stanica, ali i zastarjelih kablova na velikim zgradama starijim od 30 godina\n\nDa su bez obzira na to ZAS dužni održavati novcem iz pričuve kao i sve ostale zajedničke dijelove. Upozorio je i na probleme apartmanskih naselja na moru koja imaju ZAS, a nemaju upravitelja zgrade:\n- U apartmanskim naseljima u kojima lokalna samouprava nije odredila prinudne upravitelje digitalizacija ZAS-a rješavat će se na brzinu. Vlasnici apartmana morat će prikupljati novac od vrata do vrata, a moglo bi se dogoditi da se i izgled zgrada naruši brojnim kućnim antenama.\n\nŠto na terenu znači digitalizacija, ispričali su nam iznajmljivači apartmana na Pagu, na kojem je nedavno ugašen analogni signal. Kažu da im se ne isplati za četiri domaća digitalna programa za svaki apartman kupiti nov digitalni prijavnik, pogotovo ne nov televizor. Naime, u većini slučajeva gosti su im strani turisti koji svoje programe ionako gledaju putem satelita. Uz to pitaju se zašto HRT-u plaćaju pretplatu za nekoliko prijavnika, a kupon su dobili samo za kupnju jednog te, na kraju, kakav je komfor za gosta kad uz televizor stoji tri daljinska upravljača.\n\nU hotelima pak, kojima su zbog krize znatno ispražnjene blagajne, zbog digitalnog prijima i zahtjeva kategorizacije obvezni su do početka sezone kupiti nove bazne stanice, što stoji najmanje dvadeset tisuća kuna. U Istri i Primorju hoteli su digitalizirani, no mnogi hoteli u Dalmaciji još čekaju početak sezone. Mnogi od njih suočeni su s nedostatkom novca i najčešće traže najjeftinije rješenje.\n\n## Neki gledaju, svi plaćaju\n\nNa isti način reagiraju i predstavnici stambenih zgrada kada doznaju cijenu modernizacije ZAS-a. Stoga se mnogim stanarima jednostavnijim rješenjem učinilo priključenje na kabelske operatere i internetske televizije. Međutim, ne znaju da će usprkos tomu biti obvezni financirati i modernizaciju ZAS-a. Naime, ako zgrada sa samo 20 posto suvlasnika gleda TV putem zajedničkog sustava, svi će i dalje biti obveznici plaćanja održavanja i modernizacije ZAS-a iz pričuve koji televizijske programe ‘skida’ sa satelita.\n\nSve su to svakodnevne situacije na koje se u pripremi Vladina projekta digitalizacije ili nije računalo ili ih se nije očekivalo, a koji bi u načelu trebao ‘kuponskom prodajom’ digitalnih prijavnika omogućiti kvalitetniju sliku i mnogo više programa koji se mogu emitirati. No postavlja se pitanje je li doista bilo nužno pošto-poto ugasiti analogni signal u ovoj kriznoj godini i nepripremljeno požuriti u ‘digitalizaciju’, koju prema preporuci Europske komisije članice EU trebaju provesti tek do 2012.