Home / Financije / Kakva je onda budućnost hrvatskih mirovina?

Kakva je onda budućnost hrvatskih mirovina?

Page 2

  • Mislim da će veće ulaganje u drugi stup rezultirati i boljim mirovinama, dok će mirovine iz prvoga stupa padati, i to će biti socijalna komponenta. Od svojih računa u OMF-ovima naši će članovi moći solidno živjeti u starosti. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge tipove štednje za stare dane.

Što mislite o širenju investicijskog horizonta fondova?

  • Trenutačno domaća imovina dominira s više od 80 posto portfelja, dok se ostatak odnosi na strane investicije. Što se tiče strukture, dionicama smo izloženi s oko 17 posto portfelja, dok je ostalo u vrijednosnim papirima s fiksnim prinosom (obveznice, komercijalni i trezorski zapis). Vjerujem da će udio dionica u budućnosti rasti. U našem fondu imamo svojevrsni home country bias – smatramo da imamo bolje znanje domaćih prilika od stranaca. S porastom udjela u tvrtkama jačat ćemo i svoju ulogu u upravljanju.

U Podravci vi i ostali institucionalni ulagači imate gotovo 25 posto udjela. Zašto tamo niste aktivniji?

  • Nije točno, mi imamo vrlo jasne zahtjeve. Tražimo povećanje profitabilnosti kroz rast prihoda, marži, a to će pridonijeti povećavanju vrijednosti tvrtke. Želimo da tvrtke u kojima smo prisutni donesu, odnosno striktno poštujemo kodeks korporativnog upravljanja. Sljedeći korak bio bi sudjelovanje u upravljanju kompanijama kroz NO-e te bismo tada imali veći utjecaj. Zašto mi ne bismo bili i dugoročni investitori u te tvrtke, a ne samo prolazna faza?

Znači zalažete se za neku varijantu buffettovskog načina ulaganja?

  • Mislimo da će tvrtke iz Hrvatske poput Podravke, ali i drugih kompanija iz regije biti velike prilike. Vjerujemo da će ova Hrvatska i šira regija u budućnosti imati veći rast nego razvijena zapadna tržišta pa tu vidimo svoju priliku da oplodimo novac naših članova.

Premijerkini savjetnici govore o ulasku mirovinaca u javna poduzeća putem IPO-a? Koja od njih smatrate atractivnima?

  • Načelno smo zainteresirani. HEP je primjerice klasična utility tvrtka u kojoj nije moguće jak rast poslovanja, ali je ono stabilno zbog prisustva regulatora koji određuje cijene i pravila igre trebala…

Page 3

PETAR VLAJIĆ, predsjednik Uprave Erste Plavoga obveznog mirovinskog fonda

  • Zalažete li se za različite OMF-ove koncipirane prema sklonosti riziku vaših članova?

  • Na tome se ozbiljno radi i u našoj udruzi, a o tome raspravljamo i s regulatorom. Trenutačno se raspravlja o tome da se svaki fond podijeli na tri potportfelja odnosno na tri fonda. Prvi bi imao mnogo više dionica i bio bi namijenjen mladima, drugi bi bio izbalansiran na sličan način kao što su to fondovi sada, a treći bi bio potpuno konzervativan, namijenjen onima koji uskoro odlaze u mirovinu. Takav sustav ima Mađarska, Poljska, a uvode ga i Bugarska i Estonija. Mi tu zaostajemo, ali možda je bolje i ne biti prvi.

  • Mnogi su u vrijeme kad je tržište padalo optuživali mirovine. Mogu li mirovinski fondovi biti katalizatori novog uzleta burze?

  • Mi (Erste Plavi) kupujemo kad mislimo da se isplati i kad mislimo da su povoljne cijene. Je li to dovoljno za uzlet, ne znam. Prošle godine, pogotovo u proljeće, kad je hrvatsko tržište bilo u potopu, mislim da su mirovinski fondovi praktično jedini kupovali. Percepacija 2009. godine bila je da je Srednja i Istočna Europa najgora regija u svijetu, radi velikog deficita, velike zaduženosti. Zapravo mislim da je obrnuto i da nije bilo mirovina da bi hrvatsko tržište još više potonulo i bilo još nelikvidnije. Ono što neki govore, s čim se i ja djelomično slažem, je da što više mirovinci ulažu u sve te dionice one najčešće na duži rok nestaju s tržišta, a s vremenom postaju i manje likvidne.

  • Uz ove dnevne promete na burzi od 20-ak milijuna kuna jeste li mogli ipak napraviti više u zadnje vrijeme?

  • Ne mogu govoriti za druge, ali što se tiče nas, za neke smo dionice zainteresirani. Je li moguće dobiti veliku količinu nečega što te interesira – to je vrlo upitno, jer često nema ponude.