- Strukturne promjene u gospodarstvu koje bi proizašle iz uspješno provedenih mjera povisile bi razinu domaće štednje, povećale kreditnu aktivnost banaka, posebno prema sektoru poduzeća, ali i poboljšale kreditni rejting države i percepciju investitora. Tako bi se smanjila premija rizika za sve domaće sektore, što snižava cijenu kapitala – tvrdi Živković Matijević.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, kaže da će mjere dugoročno usporiti rast aktive osiguravajućih društava i dobrovoljnih mirovinskih fondova:
- Najveći ovogodišnji utjecaj imat će cilj da država podmiri jednokratno svoje dugove. Velik dio njih vjerojatno će se morati riješiti i zaduživanjem u domaćim poslovnim bankama. Stoga očekujemo i veći rast potražnje za kreditima, ponajprije tvrtki u državnom vlasništvu – procjenjuje Šantić.
Tekstilna industrija
