U našoj su zemlji rasprostranjene dvije vrste krpelja: šumski (Ixodes ricinus) i pasji (Rhipicephalus sanguineus). Najaktivniji su od svibnja do rujna. Za kompletiranje svog razvoja i reproduktivnog ciklusa trebaju obroke krvi. Za vrijeme hranjenja ostaju zakvačeni na domaćinu, pri čijem izboru uopće nisu izbirljivi, zbog čega nije rijetkost da napadnu i čovjeka. Na našem području tim kontaktom prenose boreliozu (lajmska bolest), krpeljni meningoencefalitis, tularemiju, erlhihozu, babeziozu te neke rikecioze. Većina tih bolesti može se dijagnosticirati samo kliničkim pretragama, a u liječenju je odlučujuća pravodobna terapija antibioticima. Krpeljni je meningoencefalitis upalna bolest središnjega živčanog sustava koju izaziva flavivirus.
Simptomi infekcije
Kod nekih su osoba simptomi blagi, a kod manjeg se broja razvije klasični meningitis s glavoboljom, povraćanjem, mučninom i drugim neurološkim simptomima. Borelioza ili lajmska bolest očituje se crvenilom na koži, a može se razviti i miokarditis i meningitis; tularemija pak izaziva promjene na koži i sluznici, povećava limfne čvorove i izaziva upalu pluća. Erlihioza najčešće sliči simptomima gripe, uz mogućnost komplikacija, baš kao i babezioza. Rikecioze također po simptomima nalikuju gripi, ali mogu izazvati teške komplikacije, pa i smrt. U svakom slučaju, ako se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojavljuju simptomi, treba potražiti liječničku pomoć.
Ugriz krpelja uglavnom je bezbolan jer pri njemu upotrebljava tvari koje sadrže anestetik. Na mjestu ugriza pojavljuju se crvenilo, svrbež i oteklina koja se povlači nakon nekoliko dana. To je posljedica irritacije tvarima koje su ušle u kožu i ne znači odmah da je nastala infekcija. Samo manji broj ugriza rezultira simptomima bolesti, i to samo ako je krpelj bio zaražen.
