Radoholičari su bezveze – Mrzim sastanke – rekao je Fried. Stoga su sastanci u 37signalsu vrlo rijetki. Osim što ne vole sastanke, osnivači tvrtke imaju za to i racionalno objašnjenje. – Sastanci su vrlo skupi i velik su gubitak vremena. Oni ne stojte sat radnog učinka, nego deset sati, za svakog sudionika sat. Na njima se u minutu prenese malo korisnih informacija i ondje se uvijek nađe idiot koji smeta. Osim toga rascjepkaju radni dan pa se više nema vremena biti kreativan, a kreativni ljudi nisu kreativni po rasporedu. Autori knjige ‘Rework’ zagovaraju da se radnike pusti na miru. Treba se riješiti smetnje i prekidanja jer su pravi neprijatelj produktivnosti. Umjesto sastanaka predlažu uporabu alata za mrežno čavljanje. Oni omogućavaju da se na pitanje odgovori kad se stigne, svatko u tvrtki ima pristup ostalim kolegama a da uz to ne moraju svi biti na istome mjestu. Zato vodeće ljudje 37signals ne zanima gdje i u koje vrijeme rade njihovi zaposlenici, a ni kojim tempom. Općenito ne vole kompanije koje svoje zaposlenike tretiraju kao djecu, zabranjuju im društvene mreže, ograničavaju uporabu interneta i tempiraju stanke kako bi ih natjerali da produktivno rade osam sati. Kao rezultat ne dobivaju produktivnost, nego frustracije. Većina poslodavaca sretna je kad izvan radnog vremena u uredu zateknu marljive ambiciozne radnike nosova zakopanih u važne projekte. Da takav dobije posao u 37signalsu, morao bi dobro objasniti svoju prisutnost u praznom uredu. Radoholičari im nimalo nisu dragi. – Ne samo da je radoholičarstvo nepotrebno – ono je i glupo. To što netko više radi ne znači da više i napravi ili da mu je više stalo. Radoholičari nisu junaci, oni ne spasavaju dan, nego ga potroše. Pravi junaci odavno su kod kuće jer su probleme riješili još prije doručka – zaključuju Fried i Hansson. Uz to radoholičari su podložniji naglom izgaranju, a i loši su za moral jer se radnici koji rade koliko treba osjećaju lošije jer ne gase svjetla u uredu.
Radite manje od konkurencije Konvencionalna mudrost o konkurenciji kaže da se konkurenta treba nadigrati. Ako on ulaže 500 tisuća kuna, vi uložite 600; ako zaposlijava 20 inženjera, vi zaposlite 25; ako proizvode 15 vrsta po ljoprivrednih proizvoda, vi proizvedite 18. Sve je u nadigravanju. Upravo je to ‘nad’ problematično ako se pita Frieda i Hanssona i zapravo je ostatak hladnoratovskog mentaliteta koji treba dokiniti. Naime, oni smatraju da to uopće nije potrebno. Ne samo da bi bilo dobro konkurenciju potpuno ignorirati i ‘brijati’ po svom, pametno bi bilo raditi manje od nje. Proizvodi manje, zapošljavaj manje i ulaži manje – pravi je put. Uspjeh Googlea, Twittera, Palma ili fotoaparata Flip primjeri su upravo toga. Mala jednostavna stvar koja ima manje funkcija, ali dovoljno dobrih, uvijek će naći publiku, ako ne i globalne sljedbenike. Uz to nema potrebe izbjegavati ratovati s konkurencijom. Misli li netko da je njegov konkurent bezveze, bolje mu je da to tako i kaže jer na taj način svatko tko se s njim slaže automatski staje u bojne redove. Biti antinešto izvršno je pogotovo kad se kompanija tek bori za svoje mjesto pod suncem. Automatski se istakne, a ljudje zainteresira jer, eto, svi vole konfliktne situacije. Apple se brendirao kao antimicrosoft, 7UP nije Coca-Cola. Sasvim slučajno, knjiga ‘Rework’ na policama se pojavila u isto vrijeme kao i nova knjiga Karla Rova, Bushova višeg savjetnika i zamjenika šefa Kabineta. Momci su odmah zauzeli borbenu stav objavivši na Youtubeu urnebesnu reklamu u kojoj objašnjavaju da je njihova knjiga bolja jer, među ostalim, manje teži, ima sličice, brže se čita, zbog čega produktivnost ne trpi, a i upola je jeftinija. Uglavnom, stare ideje o promociji moraju se izbaciti. Umjesto promocije bolje je biti poput dilera droge: daj ‘raji’ da kuša, tražit će još.
Samo je profit važan Savjete koje daju u ‘Reworku’ Fried i Hansson pokazuju vlastitim primjerom. Kaos je vjerojatno jedina riječ koja može opisati takvo poslovanje u konvencionalnim kategorijama. Tridesetpetogodišnji Fried kaos je prigrlio i kapitalizirao, a živi kako radi. Kao što je opisao na blogu, ne upotrebljava budilicu, ujutro najprije pije čaj i opušta se umjesto da odmah provrava e-poštu. Katkad doručkuje, katkad ne; katkad ode na posao, katkad ne. Zna cijeli tjedan raditi kod kuće dok mu ne dosadi. A kako on, tako i svi ostali zaposlenici. Velik dio svoga dana troši na razmišljanje o kompliciranim stvarima koje bi trebalo pojednostaviti. Kako u tom kaosu uopće postiže poslovni uspjeh, pita se stara garda. Jednostavno, u 37signalsu jedna je stvar stalno u fokusu – profit. – Ide mi na živce što se u današnje vrijeme uspjeh ne mjeri profitom, nego brojem sljedbenika na Twitteru i prijatelja na Facebooku. Profit je važan, a ne popularnost ili veličina – kaže Fried.
Page 2
zemalja svijeta, a kako bi dodatno ojačao brend, otvorio je svoj kanal na YouTubeu.
Poziciju među prvih pet svjetskih brendova u odnosu na 2008. godinu zadržali su i Microsoft, General Electric i Nokia. Zapravo, među prvih deset globalnih brendova dogodile su samo male rošade i nitko nije napustio to društvo.
Unatoč potresima
Google je u 2008. godini zauzimaо deseto mjesto, a ove je godine na sedmome. U 2007. godini bio je na 20. mjestu najvrjednijih globalnih brendova. S jedne strane Google trudi pronaći nove načine oglašavanja na internetu i na mobilnim telefonima nove generacije. Upravo je zato počeo raditi na softveru za mobilne telefone – Androidu. Osim mobilne telefonije sve je popularniji Googleov pretraživač interneta Chrome, a o YouTubeu koji je također u vlasništvu tog internetskog diva ne treba mnogo govoriti. Budući da Google postaje sve profitabilniji i ulazi na nova tržišta, postavljaju se novi izazovi za njegov brend. U javnosti se postavljaju pitanja je li Google prevelik i prerasta li polaganje u monopol.
Strelovit rast u posljednje tri godine zabilježio je i Apple, koji je 2007. godine bio na 33. mjestu, 2008. na 24., a protekle godine na 20. mjestu.
Iako je zbog gospodarske krize pala prodaja računala Mac, Apple je sve uspio nadoknaditi dobrom prodajom ostalih proizvoda, ponajprije iPoda. Uvostručio je prodaju iPod Toucha, rasla je i prodaja iPhonea, ali i softvera koji proizvodi Apple. Iako je brend bio donekle potresen zbog bolesti Stevea Jobsa, čini se da nagrizačna jabuka polako postaje nešto više od brenda i približava se statusu ikone.
Među brendovima koji su izgubili nešto od svog sjaja tijekom 2009. godine nalazi se American Express. Ta je kartičarska kuća prošlu godinu završila na 22. mjestu najboljih svjetskih brendova, što je sedam mjeseci niže od godine ranije. Unatoč tomu što sama nije imala udjela u krizi koju su prouzročile velike banke, njezin je brend ipak izgubio dio snage sa svim igračima iz finan-
| Rang 2009. | Rang 2008. | Brend | Zemlja podrijetla | Sektor | Vrijednost brenda 2009. (u mil. dolara) | Promjena vrijednosti brenda |
|———–|———–|——-|——————-|——–|————————————–|—————————–|
| 1 | 1 | Coca-Cola | SAD | bezalkoholna pića | 68.734 | 3% |
| 2 | 2 | IBM | SAD | računalne usluge | 60.211 | 2% |
| 3 | 3 | Microsoft | SAD | proizvođač softvera | 56.647 | -4% |
| 4 | 4 | General Electric | SAD | posluje u više industrija | 47.777 | -10% |
| 5 | 5 | Nokia | Finska | potrošačka elektronika | 34.864 | -3% |
| 6 | 8 | McDonald’s | SAD | ugostiteljstvo | 32.275 | 4% |
| 7 | 10 | Google | SAD | internetskih servisi | 31.980 | 25% |
| 8 | 6 | Toyota | Japan | automobiljska industrija | 31.330 | -8% |
| 9 | 7 | Intel | SAD | proizvođač hardvera | 30.636 | -2% |
| 10 | 9 | Disney | SAD | mediji | 28.447 | -3% |
| 11 | 12 | HP | SAD | proizvođač hardvera | 24.096 | 2% |
| 12 | 11 | Mercedes-Benz | Njemačka | automobiljska industrija | 23.867 | -7% |
