PETAR VLAČIĆ, predsjednik Uprave Erste Plavoga obveznog mirovinskog fonda:

Vladin paket mjera za gospodarski oporavak dotakao je sve segmente hrvatskoga gospodarstva. Jedna od važnijih uloga u pokušaju izvođenja zemlje iz krize namijenjena je i obveznim mirovinskim fondovima, ne toliko zbog želje za kvalitetnijim zbrinjavanjem umirovljenika, već više zbog činjenice da OMF-ovi raspolažu s nešto više od 31 milijardu kuna, koje bi se uz kvalitetnu zakonsku regulativu moglo angažirati na oživljavanju hrvatskoga gospodarstva. O budućnosti mirovinskih fondova u svjetlu skore mirovinske reforme u utorku smo razgovarali s Petrom Vlačićem, predsjednikom Uprave društva koje upravlja Erste Plavim obveznim mirovinskim fondom, koji je bio najuspješniji obvezni mirovinski fond u 2009.

• Kako ocjenjujete vladine mjere?

• Ideja je u redu, ali vrlo je važna implementacija u cijeloj priči, tj. koliko će se vlada odlučno postaviti da se zacrtano kvalitetno i na vrijeme provede. Mislim da je cijela priča pozitivna, pogotovo kad shvatimo da smo u drugačijoj situaciji nego zapadne ekonomije. One su raznim olakšicama potaknule osobnu potrošnju, investicije u kapitalna dobra, kako na osobnoj tako i na korporativnoj razini, porastao im je dug i proračunski deficit, no s ciljem i svrhom. U Hrvatskoj je problem što smo i prije krize imali dosta visok vanjski dug, što je već tada bio znatan proračunski deficit i mjere su donesene u skladu s mogućnostima. Zbog poznatih stvari nije se moglo ići toliko široko i u gospodarstvo uliti onoliko novca kao što su to učinili u EU. Najvažnijim dijelom programa smatram to da će država i državna poduzeća podmiriti svoja dugovanja.

• Ne mislite li da je to ipak kasno?

• Teško je govoriti hipotetski. Mislim da će rješavanje nelikvidnosti potaknuti investicije, ulaganja u kapitalna dobra i razvoj, a time bi trebao rasti i BDP. Iskreno, potez vlade me pomalo iznenadio jer nisam mislio da će biti tako radikalni.

• Postoji li dovoljno snage za kvalitetnu provođbu tih mjera?

• Smatram da postoji. Premijerka mi izgleda vrlo odlučno, a i njezini savjetnici koji su sudjelovali u izradi programa imaju iskustva. Vrlo važna je i komponenta kresanja proračuna. Mislim da je to glavno pitanje i tu će se pokazati hoće li implementacija na kraju uspjeti.

• Što mislite o ukidanju poreznih olakšica?

• Bolje bi bilo da tog nema, ali ako tražimo smanjenje proračunskog deficita, treba podnijeti žrtvu. Što se tiče naše branše, ukinut će se olakšice u trećem stupu, ali najavljuje se porezna olakšica za poslodavce, a to je pozitivno.

• Hoće li se to uravnotežiti bez većih padova ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove?

• Na duži rok to će biti pozitivnije. Imali smo mnogo razgovora s poslodavcima o otvaranju dobrovoljnih mirovinskih fondova u tvrtkama, ali svagdje su nas pitali gdje je njihova korist? Vjerujem da će sada naći računicu za tako nešto.

• Kako će se mjere reflektirati na mirovine?

• Povećanje izdvajanja bit će pozitivno jer je riječ o vlastitom novcu budućih umirovljenika koji se namijenski štedi, a s ulaskom u mirovinu i troši. Napokon, sav se novac na posredan način transferira i u gospodarstvo. Nakon povećanja doprinosa za drugi stup moglo bi doći do pada uplata u prvi stup, što će država morati nadoknaditi kao trošak tranzicije. Ipak, još uvijek je sve na načelnoj bazi, ali bitno je da je odluka donesena.

• Koje se države prema vašem mišljenju najbolje brinu o umirovljenicima?

• Jučer sam se vratio iz Bruxellesa i godišnje skupštine europskih mirovinskih fondova. I unutar EU postoji mnogo različitosti. Svaka država ima različit pristupe. S druge strane dosta ovisi o tome u kakvom su stanju državni mirovinski fondovi. Upravo zbog toga najveće su reforme izvršene u tranzicijskim zemljama Europe te u Južnoj Americi. Odnos umirovljenika i radno sposobnog stanovništva kod nas je 1,2:1, dok je u Bugarskoj još gore, pa smo prisiljeni raditi najradikalnije rezone.

• Kakva je onda budućnost hrvatskih mirovina?

• Tvrtke poput Podravke i drugih kompanija bit će velike prilike. Vjerujemo da će Hrvatska i regija imati veći rast nego razvijena zapadna tržišta, pa tu vidimo priliku da oplodimo novac…**

Page 2

• Mislim da će veće ulaganje u drugi stup rezultirati i boljim mirovinama, dok će mirovine iz prvoga stupa padati, i to će biti socijalna komponenta. Od svojih računa u OMF-ovima naši će članovi moći solidno živjeti u starosti. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge tipove štednje za stare dane.

Što mislite o širenju investicijskog horizonta fondova?

• Trenutačno domaća imovina dominira s više od 80 posto portfelja, dok se ostatak odnosi na strane investicije. Što se tiče strukture, dionicama smo izloženi s oko 17 posto portfelja, dok je ostalo u vrijednosnim papirima s fiksnim prinosom (obveznice, komercijalni i trezorski zapis). Vjerujem da će udio dionica u budućnosti rasti. U našem fondu imamo svojevrsni home country bias – smatramo da imamo bolje znanje domaćih prilika od stranaca. S porastom udjela u tvrtkama jačat ćemo i svoju ulogu u upravljanju.

U Podravci vi i ostali institucionalni ulagači imate gotovo 25 posto udjela. Zašto tamo niste aktivniji?

• Nije točno, mi imamo vrlo jasne zahtjeve. Tražimo povećanje profitabilnosti kroz rast prihoda, marži, a to će pridonijeti povećavanju vrijednosti tvrtke. Želimo da tvrtke u kojima smo prisutni donesu, odnosno striktno poštuju kodeks korporativnog upravljanja. Sljedeći korak bio bi sudjelovanje u upravljanju kompanijama kroz NO-e te bismo tada imali veći utjecaj. Zašto mi ne bismo bili i dugoročni investitori u te tvrtke, a ne samo prolazna faza?

Znači zalažete se za neku varijantu buffettovskog načina ulaganja?

• Mislimo da će tvrtke iz Hrvatske poput Podravke, ali i drugih kompanija iz regije biti velike prilike. Vjerujemo da će ova Hrvatska i šira regija u budućnosti imati veći rast nego razvijena zapadna tržišta pa tu vidimo svoju priliku da oplodimo novac naših članova.

Premijerkini savjetnici govore o ulasku mirovinaca u javna poduzeća putem IPO-a? Koja od njih smatrate atraktivnima?

• Načelno smo zainteresirani. HEP je primjerice klasična utility tvrtka u kojoj nije moguće jak rast poslovanja, ali je ono stabilno zbog prisustva regulatora koji određuje cijene i pravila igre trebala…

Page 3

PETAR VLAJIĆ, predsjednik Uprave Erste Plavoga obveznog mirovinskog fonda

• Zalažete li se za različite OMF-ove koncipirane prema sklonosti riziku vaših članova?

• Na tome se ozbiljno radi i u našoj udruzi, a o tome raspravljamo i s regulatorom. Trenutačno se raspravlja o tome da se svaki fond podijeli na tri potportfelja odnosno na tri fonda. Prvi bi imao mnogo više dionica i bio bi namijenjen mladima, drugi bi bio izbalansiran na sličan način kao što su to fondovi sada, a treći bi bio potpuno konzervativan, namijenjen onima koji uskoro odlaze u mirovinu. Takav sustav ima Mađarska, Poljska, a uvode ga i Bugarska i Estonija. Mi tu zaostajemo, ali možda je bolje i ne biti prvi.

• Mnogi su u vrijeme kad je tržište padalo optuživali mirovine. Mogu li mirovinski fondovi biti katalizatori novog uzleta burze?

• Mi (Erste Plavi) kupujemo kad mislimo da se isplati i kad mislimo da su povoljne cijene. Je li to dovoljno za uzlet, ne znam. Prošle godine, pogotovo u proljeće, kad je hrvatsko tržište bilo u potopu, mislim da su mirovinski fondovi praktično jedini kupovali. Percepacija 2009. godine bila je da je Srednja i Istočna Europa najgora regija u svijetu, radi velikog deficita, velike zaduženosti. Zapravo mislim da je obrnuto i da nije bilo mirovina da bi hrvatsko tržište još više potonulo i bilo još nelikvidnije. Ono što neki govore, s čim se i ja djelomično slažem, je da što više mirovinci ulažu u sve te dionice one najčešće na duži rok nestaju s tržišta, a s vremenom postaju i manje likvidne.

• Uz ove dnevne promete na burzi od 20-ak milijuna kuna jeste li mogli ipak napraviti više u zadnje vrijeme?

• Ne mogu govoriti za druge, ali što se tiče nas, za neke smo dionice zainteresirani. Je li moguće dobiti veliku količinu nečega što te interesira – to je vrlo upitno, jer često nema ponude.

• Mislite li da će gradani Hrvatske u budućnosti imati adekvatne mirovine?

• Mislim da će imati, ali će se morati naviknuti da najčešće mirovina iz prvog i drugog stupa i neće biti dovoljna nego da će morati dodatno morati štedjeti sami.

• Niste li vi taoci fine političke igre između države i banaka, jer svi su mirovinski fondovi u vlasništvu velikih banaka?

• Ne. Nas nikada nisu zvali iz Erste banke, koja nam je veliki vlasnik, da nam kažu da nešto kupimo. Štoviše, često smo u direktnim kontaktima s državom. Potkraj 2008. godine kad je bio velik problem s likvidnostima u svijetu, pa i kod nas, Ministarstvo financija direktno je dogovorilo s mirovinskim fondovima emisiju trezorskih zapisa od dvije milijarde i 600 milijuna kuna. Jedini pravi put je da su mirovinski fondovi neovisni, a s vremenom će to biti sve važnije kako će imovina rasti.

• Znači, mirovinci će biti važni igrači u domaćem gospodarstvu za pet do 10 godina?

• Svakako, čak i u susjednim zemljama, kao što je na primjer Slovenija, gdje već sad možemo ulagati. U budućnosti možda i Srbija i druge nama susjedne zemlje, gdje su tvrtke relativno male. No sigurno će mirovinski fondovi i drugi institucionalni investitori znatno povećavati udjel u stranim dionicama, prije svega na razvijenim tržištima. Ne samo to, sa smanjivanjem hrvatskog spreada postat će zanimljiva ulaganja i u strane državne obveznice, a već sada su često zanimljiva i strane korporativna izdanja. U prosjeku će izloženost prema dionicama najvjerojatnije rasti, pogotovo za dio koji će biti dinamičniji, znači za mladu populaciju.