Potamnjela je koža u prošlosti bila znak socijalnih razlika (bljeda je put bila privilegij aristokracije, a tamnija označavala niže slojeve), a 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća pretvorila se u pravi moderni kult. No unatrag nekoliko desetljeća više je razlog za zabrinutost nego za zadovoljstvo. Strah se pojavio zbog ozonske rupe, a opasnost se nadvila nad svijetlim fototipom: u porastu su melanomi (132.000 novih slučajeva na godinu u svijetu), preuranjeno starenje kože i alergije na suncu.
S druge strane melanin, koji se proizvodi pod utjecajem sunčevih zraka, itekako služi: nakon što ga melanociti proizvedu, premješta se u površinske slojeve gdje stvara sloj koji DNK štiti od štetna sunčeva zračenja, a koži ujedno daje lijep, preplanuo izgled. Osim toga u epidermi se pod utjecajem UVB zraka sintetizira vitamin D koji je važan za apsorpciju kalcija. Zbog svega smo se toga odjednom našli u slijepoj ulici jer se čini da je izlaganje suncu i zdravo i štetno. Kako bismo iz te ulice izašli na suncu neoštećene kože, dovoljno je slijediti nekoliko osnovnih preporuka.
Prije odlaska na more ili u planine i duljeg izlaganja suncu kožu bi trebalo pripremiti. Neki stručnjaci preporučuju prethodnu pripremu odlaskom u solarij, no treba biti pažljiv jer ni s tim nije dobro pretjerivati (ne preporučuje se odlaziti u solarij više od 50 puta). Dobru pomoć prije sunčanja koža može dobiti iz prehranbenih namirnica, i to onih koje sadrže betakaroten. To su dinja, marula, rajčica, lubenica i špinat. Poželjno je u tijelo unijeti vitamine A, C i E i selen, koji se smatraju snažnim neutralizatorima kada je riječ o promjenama i oštećenjima kože. Rezultati studije objavljene u časopisu Journal of Clinical Nutrition pokazali su da dnevna doza od 25 mg betakarotena i 335 mg vitamina E može djelotvorno zaštititi kožu od UV zračenja. No terapiju treba početi barem šest tjedana prije intenzivnijeg sunčanja.
