Mnoge zemlje svojim proizvođačima i kupcima uvelike su izlazile u susret raznim subvencijama i popustima stvorivši tako nerealnu sliku o broju prodanih automobila. U prva tri mjeseca na većini tržišta Starog kontinenta krvna slika prodaje novih automobila osjetno se popravila. U zemljama Europske unije zabilježen je rast registriranih vozila od čak 9,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Nažalost, ovi podaci ne prikazuju stvarno stanje i ne otkrivaju kako će se razvijati situacija do kraja godine. Naime, brojka od 1,64 milijuna prodanih automobila u ovoj godini prema podacima ACEA-e (Europsko udruženje proizvođača automobila) ohrabruje, no analitičari govore da nakon solidnog početka slijedi stagnacija, a pojedinim proizvođačima i velik pad.
Glavni je razlog za njihove depresivne prognoze u tome što su mnoge zemlje svojim proizvođačima i kupcima uvelike izlazile ususret raznim subvencijama, popustima i ostalim pogodnostima stvorivši tako nerealnu sliku o broju prodanih automobila. Najbolji je primjer za ‘stanje nakon subvencija’ Njemačka, koja je zabilježila pad od velikih 26,6 posto u odnosu na lanjski ožujak. Konkretno, njezine subvencije kupcima bile su 2.500 eura prilikom kupnje novih automobila. Tako je napravila veliku uslugu ne samo kupcima nego i svojim proizvođačima uključujući Volkswagen, Audi, BMW, Mercedes ili Porsche. Ipak, kad je njemačka kancelarka Angela Merkel ukinula subvencije u rujnu prošle godine, tržište je nevjerojatno loše reagiralo, a takav je scenarij najizgledniji i za ostatak Europe.
Najveće tržište na Starom kontinentu prošlo je mjesec bila Velika Britanija s čak 400 tisuća prodanih automobila, što je 25-postotni rast u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Na drugom mjestu Talijani, koji bilježe rast od 19,6, a treći su Francuzi s ukupnim porastom od 17,9 posto. Kad se gleda samo porast, a ne količina prodanih automobila, prvo mjesto u prvom kvartalu bilježi Španjolska s čak 63,1 posto, dok su Slovenci zabilježili 10-postotni rast. U usporedbi sa svim navedenim zemljama Hrvatska još ima problem s prelaskom u pozitivne vode, zato je pad od 30-ak posto u aktualnoj godini u odnosu na katastrofalnu 2009. nevjerojatno loš rezultat bez ikakva realnog optimizma za kakav-takav oporavak. Premda subvencije i ostale pogodnosti koje daje država nisu jamstvo uspjeha, hrvatska bi Vlada napokon trebala odustat od mačehinskog odnosa prema autoindustriji, koja je u većini europskih zemalja, uključujući susjedne zemlje poput Slovenije, Srbije ili Mađarske, označena kao jedan od glavnih prioriteta.