LJEKOVITA ružmarinska kiselina

ručitelji iz SAD-a. Riječ je samo o kratkoročnom padu eura koji će se brzo vratiti na prijašnje razine. Najjača članica eurozone Njemačka ne može poslovati bez čvrste valute, ali Grčka je svakako dobar primjer i upozorenje što bi se i nama moglo dogoditi – kaže Ferdelji.

U Podravci sažeto tvrde da slabljenje eura nije velik rizik zbog uravnoteženosti potraživanja od kupaca i obveza od dobavljača nominiranih u eurima: – Pozitivan utjecaj tečajnih razlika očekuje se na osnovi kreditnih zaduženja u eurima.

U Ericssonu Nikoli Tesli kažu da mnogo kupaca i klijenata operativno posluje u inozemstvu, a i velik je dio potraživanja i inozemnih prihoda iskazan u eurima i dolarama: – Upravljanje tim rizikom je ključno.

Kako se čini, domaće tvrtke uglavnom nemaju teškoća zbog naglog pada eura, ponajprije zato što se odnos eura i kune kod kuće nije promijenio. HNB uopće nije imao potrebu intervenirati na deviznom tržištu. Može li biti problema u slučaju oštrog pada eura koji bi se prelio i na domaće tržište, u HNB-u nisu željeli komentirati. Analitičar Ante Babić tumači da je riječ o kratkoročnom poremećaju tečaja eura koji bi nam čak mogao ići na ruku: – Hrvatska se mora ponovno zadužiti u inozemstvu, a to bi moglo biti i lakše jer stojimo mnogo bolje od Grčke. No dugoročno je veći problem u dolaru. Naime, Amerika ima većih problema od EU s deficitom proračuna i izraženom javnom potrošnjom. To je problem čak i u srednjem roku, pa sve dok SAD ne pokaže kako će rješavati te probleme, tečaj neće tako brzo ići prema 1,2 ili 1,1, za euro. Problem Grčke Europa rješava, pa ne vidim kako bi euro mogao ozbiljnije devaluirati i ugroziti naše izvoznike – tumači Babić.

Alen Kovač, analitičar Erste banke, kaže da će zbog Grčke investitora biti oprezniji, što vjerojatno znači višu cijenu prilikom sljedećeg zaduživanja: – Ipak, neće se zatvoriti dužničko tržište i dogoditi situacija u kojoj ne bi bilo moguća prodaja obveznica na inozemnom tržištu. Tomu u prilog ide i dogovor Grčke s EU i MMF-om o financijskom aranžmanu koji će imati stabilizacijski učinak. Problem Grčke trenutačno donosi i rizike vezane uz stabilnost kapitalnih tokova i cijenu financiranja, ali ne očekujem veće probleme.

• Neće biti veće promjene tečaja zbog koje bi izvoz postao konkurentnij. Konkurentnost treba graditi na izvozu visokotehnološke i robe s većom dodanom vrijednošću. Recessija je pokazala da je problem ne-konkurentnosti industrijske proizvodnje strukturni, čije rješenje zahtijeva provedbu reformi. Za održivi gospodarski rast i razvoj treba riješiti strukturne probleme ponajprije sektora s niskim tehnološkim intenzitetom, poput brodogradnje i tekstilne industrije, i poticati razvoj industrija koje se koriste novim tehnologijama i znanjem s većom dodanom vrijednošću – poručuje.

Izvoznici se ne slažu: – Svaki pad tečaja eura uragan je koji pogađa izvozno gospodarstvo. Tečaj bi trebao slijediti inflaciju. Da je to kod nas bio slučaj od početka, bili bismo konkurentniji. No konkurentnost ima još jednu zapreku: i slabljenje će kune malo značiti budući li nam stalno rasli unutarnji troškovi, a našim konkurentima ne budu – upozorava Ferdelji.

Na upit pomaže li hedžiranje kao zaštita od valutnog rizika, Radišić kaže je to stvar operativnog izbora pojedine kompanije: – Problem tečaja kod nas je dugoročan. On zrcali temeljni problem, nebrigu o izvoznicima. Hedging to ne može nadomjestiti – upozorava.

Kad se sve zbroji i oduzme, izvoznici ni sa slabljenjem eura izvan granice neće mnogo profitirati. I zato ponovno otvaraju staru ranu – smisao i besmisao jake kune – jer do ulaska u europsku monetarnu uniju dalek je put. No zagovornici stabilnosti u visokoeuriziranoj ekonomiji drže se stare izreke: nestabilna je valuta najteži zločin.