Njegovoj viziji IBM duguje ‘zeleni’ povratak među najveće

Nakon jednog od poznatijih zaokreta u poslovoj povijesti, kad je 2004. IBM svoj računalni biznis prodao kineskom Lenovo i odlučio se posvetiti isključivo konzaltingu i osmišljavanju rješenja, kompanija je gotovo potonula u anonimnost. Ove je godine usprkos krizi ponovno u vrhu – za prvim Googleom zaostaje samo 28 milijardi dolara prema ukupnoj vrijednosti brenda prema kojem je i postala poznata u svijetu, 2004. prodala kineskom Lenovo odlučivši se posvetiti isključivo konzaltingu i osmišljavanju rješenja – vratila tik do svjetskog vrha. Najnovija ljestvica druga je dobra vijest nakon poslovnih rezultata za prvi kvartal ove godine u kojem je kompanija ostvarila rezultate bolje od očekivanih. Ukupni su prihodi bili 22,9 milijardi dolara, što je rast od pet posto u odnosu na isto lanijsko razdoblje, a dobit je porasla 300-tinjak milijuna dolara. Važno je reći da su upravo konzultantske usluge bile glavni pokretač dobrih poslovnih rezultata s 18-postotnim udjelom u prihodima. Očekivano, IBM je, geografski gledano, najbolje prošao u azijsko-pacifičkoj regiji, koja je pridonijela s 10 posto.

Danas relativno mirna kompanija, ekološki prosvjećena, već neko vrijeme daleko od fokusa medija, uz tek poneku uobičajenu čarku s konkurentima zbog tehnologije i monopolističkog ponašanja, IBM je tijekom svoje povijesti imao kontroverziju. Jedna od većih potječe iz vremena Drugoga svjetskog rata. Uz Ford, najspominjane ime u tom kontekstu, nekako se pojavljuje i IBM kao kompanija koja je tehnologijom omogućila nacistima onakvu efikasnost u tamanjenju Židova. Knjiga ‘IBM i holokaust’ posebno je uzbudila duhove nakon što je objavljena 2001. i potaknula preživjele na podizanje tužbe protiv kompanije. Optužba je, doduše, ubrzo povučena, ali javnost je bila podijeljena zbog navoda u knjizi. Časopis BusinessWeek otvoreno je stao u obranu kompanije rekavši da je knjiga površna i da je teza autora Edwina Blacka o ‘automatiziranom holokaustu’ običan mit.

Razlog prijepora i buđenja duhova povijesti bila je tvrdnja da je IBM-ova tehnologija, Hollerithovi kartični strojevi, bila ključni alat za katalogiziranje i slanje Židova u smrt. Suradnja niza američkih kompanija s Hitlerovim režimom odavno nije tajna, no od ostalih koji proizvaju razne stjegonoše kapitalizma za suradnju s nacistima Blacka razlikuje teza da je IBM bio više od običnog prodavača. Prema njemu, kompanija je otišla mnogo dalje i uspostavila strateški savez s njemačkim vlastima. IBM je u prodaju uključio i izvršnu potporu za klijenta u obliku održavanja strojeva, ali i rješenja posebno osmišljena za potrebe nacističke režime.

Odmah nakon napada na Poljsku i njezina pada, nakon objave da će svi Židovi biti istjerani, IBM se bacio na posao i osigurao potrebnu mašineriju nadolje u ruci nacistima otvorivši u Berlinu centar za izobrazbu za rukovanje tehnologijom i odobravši otvaranje podružnice u okupiranoj Poljskoj, prekuputa Židovskoga geta u Varšavi. Primjeri i dalje. Točnije, podružnice i tvornice idu dalje prateći svojim otvaranjima njemačka osvajanja Francuske i Nizozemske. Središnja osoba cijelo to vrijeme bio je svojevrsni osnivač kompanije Thomas John Watson stariji, čovjek koji je stvorio i podigao IBM do svjetskog trona u razdoblju od 1914. do 1956. U trenutku smrti bio je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu iako je počeo kao se-mesnicu, ali taj će posao biti kratkog vijeka jer ga je u međuvremenu partner ostavio bez ičega i zbrisao.

U industriju u kojoj će ostaviti svoj trag konačno je ušao nakon propasti mesarskog posla, ali bio je nusprodukt tog obrtničkog pokušaja. Naime, u svojoj je mesnici Watson imao NCR-ovu blagajnu koja je na njega ostavila toliko dojam da je odlučio po svaku cijenu zaposliti se u toj tvrtki. Ondje upoznaje Johna Rangea, šef podružnice u Buffalu, koji će Watsona naučiti sve što zna. Sunce je granulo. Kao njihov prodavač Watson se pokazao iznimno uspješnim, pogotovo u – često nelegalnom – uništavanju konkurencije, što ga dovodi do glavnog ureda kompanije, ali i nadomak zatvoru nakon što je osuđen za kršenje antimonopolističkih zakona. Od robijanja spasila ga je pomoć žrtvama velike poplave u Daytonu.

Ubrzo nakon te epizode počet će priča o International Business Machines, odnosno IBM-u. Watson 1914. preuzima čelno mjesto kompanije Computing Tabulating Recording Corporation koju će deset godina poslije preimenovati u IBM. Budući da je lekciju o monopolu uspješno apsolvirao, sada je to znanje mogao primijeniti u svrhu stvaranja istinskog tabularnog monopolja. Do 1952. IBM će biti vlasnik više od 90 posto tabulatora u SAD-u.

Iako se iz današnje perspektive čini da je IBM napravio nagli zaokret prodavši svoj temeljni biznis Lenovo, pregled povijesti kompanije i poznavanje njenog poslovanja ukazuje na to da je Watsonova vizija dugoročno usmjerila kompaniju prema uspjehu. IBM-ov poslovni kredo bio je da prodaja nije samo transakcija, već dugoročno partnerstvo s klijentima, što se pokazalo ključnim za opstanak i rast kompanije kroz desetljeća.