Zašto je TRCZ Upravljanje Voznim Parkom inovativna usluga?

HZZO dakle na inače strogom reguliranom tržištu može raditi mimo pravila i time postaje nelojalna konkurencija osiguravateljima. Naime, jedina obveza koju bi Zavod imao, prema predloženim izmjenama, jest da sredstva dodatnih osiguranja vodi na posebnom računu. Upravo to mimoilaženje pravila struke namješte pitanje koje je makroekonomski možda i važnije od činjenice da se time ugrožavaju privatni gospodarski subjekti. Pitanje je zašto bi se pravila zaobilazila ako se planira poslovati prema pravilima struke, odnosno nudit ekonomski opravdane police.

• Ako se već želi omogućiti HZZO-u da se bavi dobrovoljnim osiguranjima (dodatnim i dopunskim), zašto ne tražiti da osnuje posebno društvo za osiguranje dodatnoga i zdravstvenog osiguranja, koje će morati ispuniti sve uvjete koje propisuje Zakon o osiguranju – pita se i Ćurković dodajući kako bi to onda značilo da bi takvo društvo u vlasništvu HZZO-a poslovalo pod istim uvjetima kao i privatni osiguravatelji, čime bi konkurencija bila pojačana i poželjna.

Njegov stav je jasan, a s njim bi se vjerojatno složila većina osiguravatelja – ekonomskog opravdanja za takav način uvođenja dodatnoga zdravstvenog osiguranja u portfelj HZZO-a – jednostavno nema: – U ovom trenutku HZZO, unatoč tomu što ga favorizira vlasnica – država – nije u stanju da dobrovoljna osiguranja provoditi prema pravilima osiguravateljske struke. To se najbolje vidjelo kod nedavnog postupka ukidanja slanja ponuda za dopunsko osiguranje, odnosno ukidanja brige u vezi s naplatom premije za to osiguranje, a što je kod premijskih osiguravatelja jednostavno nezamislivo – kaže Ćurković.

Dakle, opravdanje prema kojem bi se novim odredbama slišo više novca u državni proračun ne drži vodu. Kratkoročno, vjerojatno bi efekt postojao, ali rad mimo pravila struke sigurno bi doveo do problema, jedino je pitanje bi li do toga došlo prije ili poslije. S druge strane, negativni efekti na sudionike tržišta bili bi neizbježni.

Naravno, osiguravatelji se još nadaju da će situacija završiti pozitivno, pa tako predsjednik Hrvatskog ureda za osiguranja Hrvoje Pauković u sve unosi pozitivniji, iako oprezan ton: – Kao što je poznato, obavljanje poslova osiguranja regulirano je Zakonom o osiguranju koji nameće odgovarajuće obveze subjektima koje se tim poslom žele baviti (nadzor Hanfe, unutarnja revizija, pričuve, adekvatnost kapitala i dr.). Vjerujemo da će zakonodavac voditi računa i o tim činjenicama te da ni on ni Hanfa, kao regulator i nadzorno tijelo tržišta osiguranja, neće moći dopustiti da se uspostavi sustav koji bi društva za osiguranje mogao dovesti u neravnomjerni položaj. Pratit ćemo daljnji razvoj situacije i upozoravati o mogućem negativnom scenariju, a sve da bi se izbjeglo moguće narušavanje tržišta osiguranja i zadržao kontinuitet razvoja društava za osiguranje koja su uložila znatna sredstva kako bi razvila poslove u zdravstvenom osiguranju – kaže Pauković.

Počne li se HZZO baviti dodatnim zdravstvenim osiguranjem, a da ne podliježe istim pravilima o adekvatnosti kapitala, o izračunima premija, formiranju pričuva, upravljanju ulaganjima, upravljanju rizicima, te ako neće biti pod nadzorom Hanfe, postat će nelojalna konkurencija ostalim osiguravateljima – objašnjava Račić-Žlibar.

Dodatni problem ide u red sukoba interesa. Naime, svi osiguravatelji će, žele li pružiti potpunu uslugu klijentima (viši standard boravka u bolnici), morati za dodatno zdravstveno osiguranje surađivati s ugovornim ustanovama, čak i ako imaju svoje poliklinike. Razlog je jednostavan – ne isplati se imati cijelu zdravstvenu uslugu u vlastitim zdravstvenim ustanovama i barem jedan mali dio osiguravatelja mora raditi u suradnji s vanjskim ugovornim ustanovama.

• Neke od tih ustanova u sustavu su obveznoga zdravstvenog osiguranja, tj. ugovorom su vezane uz HZZO. U tom slučaju, ponude li privatnik i HZZO istu uslugu iz dodatnoga zdravstvenog osiguranja kod istog ugovornog liječnika, htjeli oni to priznati ili ne, HZZO će biti u prednosti. Na kraju krajeva, taj isti liječnik ovisi o HZZO-u za svoj osnovni posao – objašnjava Račić-Žlibar.

Osiguravatelji koji se bave poslovima putnih i dodatnih zdravstvenih osiguranja s tim se ne slažu: – Izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju unose novinu prema kojoj bi se državni HZZO od sada bavio i provođenjem dodatnoga zdravstvenog osiguranja, čime se izravno uvodi na tržište osiguranja još jedan (državni) osiguravatelj, pod uvjetima koji u odnosu na (premijske) osiguravatelje predstavljaju neravnomjernost i sukladno tome narušavaju slobodu tržišta – jednostavno objašnjava Marijan Ćurković, potpredsjednik koncerna Agram i jedan od vodećih stručnjaka za osiguranja u zemlji.

O čemu je riječ, lako je shvatiti. Da bi se privatni osiguravatelj bavio zdravstvenim osiguranjima, mora ispuniti vrlo stroge uvjete: od miljuna i milijuna kuna obaveznoga temeljnog kapitala i pričuve do raznih strogih uvjeta koje propisuje regulator (Hanfa). S druge strane, HZZO ne spada pod nadzor Hanfe, već kontrolu vrši Ministarstvo zdravstva. To omogućuje sasvim drugi, mnogo proizvoljniji način izračuna polica od aktuarskog i cijene diktirane s političke, a ne strukovne strane. Da je tomu tako, lako je vidjeti i po cijeni dopunskog osiguranja koje HZZO nudi.

• Da HZZO cijenu polica dopunskog osiguranja određuje prema socijalnim kriterijima, jasno je čim je ona 80 kuna za radno sposobne građane, a 50 za umirovljenike, iako umirovljenici zdravstvene usluge koriste mnogo više. Da je riječ o cijenama prema osigurateljnim aktuarskim izračunima, to sigurno ne bi bilo tako – kaže Tatjana Račić-Žlibar, članica Uprave Unija osiguranja.