A N A L I T I Č A R I O S T R A N I M I N V E S T I C I J A M A

Strani su ulagači od 1993. do kraja prošle godine u Hrvatskoj najviše investirali u financijsko posredovanje – ukupno 8.397,6 milijuna eura, gotovo četiri puta više nego u sljedeće područje svojeg interesa – trgovinu.

Stvaranje sve jače antikorupcijske klime sasvim će sigurno pridonijeti uvođenju reda u proces stranog ulaganja, ali nedavno je Constantine Paliarsky iz EuropeAida, govoreći o iskustvima Bugarske, izgovorio vrlo znakovitu rečenicu ustvrdivši da korupcija u jednom trenutku postane toliko uobičajena da nakon njezina otklanjanja su-.

8,4 milijarde eura ukupno su uložili strani investitori u dosad najzanimljivije im područje – financije.

Hrvatske kompanije u stranom vlasništvu u pravilu promiču nove tehnologije, naprednu industrijsku i organizacijsku kulturu, dobru upravljačku praksu i kvalitetan odnos s poslovnim partnerima. Među njima svima su dobro poznate kompanije kao što su Ericsson Nikola Tesla, VIP i Holcim, no zasigurno ih se još mnogo može svrstati u pozitivne primjere. Trgovačka društva u Hrvatskoj u stranom vlasništvu članovi HUP-a veoma su aktivni u svim našim tijelima. Sudjeluju kao predstavnici HUP-a u procesu tripartitnoga socijalnog dijaloga na nacionalnoj i županijskim razinama te u procesima kolektivnog pregovaranja sa sindikatima na granskoj razini. Sudjeluju u HUP-ovim koordinacijama za zaštitu okoliša, u pojedinim njegovim projektima kao što su Centar za europske pretpristupne programe te u HUP-ovu internom programu usavršavanja menadžera PUMA. Nažalost, s druge strane svjedoci da neke strane kompanije, odnosno njihovi vlasnici, u Hrvatskoj posluju na način koji ima vrlo malo ili nema nimalo zajedničkoga s načelima i standardima društveno odgovornog poslovanja. Ti su negativni primjeri dobro poznati iz medija.

Promatrajući priljev izravnih investicija od 1993., vidi se znatno manji udio greenfield investicija realiziranih u Hrvatskoj nego u drugim zemljama u regiji. Tako se u Hrvatskoj većina ulaganja ostvarila u privatizacijskom procesu. Struktura ulaganja stranih investitora prema djelatnostima izrazito je nepovoljna i uz strukturni deficit robne razmjene s inozemstvom ponajbolje potvrđuje nisku konkurentnost domaćega gospodarstva. U Hrvatskoj je većina promatranih investicija realizirana u sektoriima orijentiranim primarno na domaće tržište poput bankovnog sustava, telekomunikacijskog sektora, djelatnosti trgovine, poslovanja nekretninama te proizvodnje naftne. Iako su i te investicije potaknule veće pozitivne promjene u domaćem gospodarstvu, multiplikacijski utjecaj na gospodarstvo mnogo je veći od greenfield ulaganja u izvozno orijentirane proizvodne djelatnosti. Nepovoljna struktura FDI-ja u Hrvatskoj rezultat je i višegodišnjeg izostanka strategije poticanja ulaganja. Nažalost, u skorošnjem razdoblju ne treba očekivati povratak priljeva inozemnih izravnih investicija u regiju na razine prije globalne krize.

Vanjski utjecaj svjetske krize prošle je godine prouzročio pad stranih izravnih ulaganja, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u svim državama Srednje i Istočne Europe. Promatrajući relativnu veličinu priljeva inozemnih izravnih investicija (FDI) poput udjela u BDP-u i kumulativan iznos inozemnih investicija po stanovniku, Hrvatska ne zaostaje za zemljama u okruženju. Primjerice, od 2000. do 2008. ostvaren je relativno visok omjer FDI-ja prema BDP-u (5,8 posto), što je niže od razine koje imaju samo tri zemlje: Bugarska, Slovačka i Češka. Prema ostvarenim inozemnim izravnim investicijama i učinku na rast BDP-a u proteklim razdoblju, od 2000., Hrvatska je na vrhu u Srednjoj i Istočnoj Europi. To upućuje na zaključak da se ovdje i ne može očekivati rapidan porast FDI-ja i da brži rast BDP-a može potaknuti samo promjena u strukturi FDI-ja. Situacija je drukčija kad se pogleda struktura realiziranih inozemnih izravnih investicija. Veći se naglasak mora staviti ne na privlačenje kapitala, nego na druge modele poticanja gospodarskog rasta, dakle ne na potrošnju, stvaranjem povoljne gospodarske klime i poticaja razvoja i ulaganja u djelatnosti koje će pozitivno utjecati na međunarodnu konkurentnost i izvoz.