Izvoznici trebaju kredite, a banke sigurnost plasmana

Radijacija o financiranju i osiguranju izvoza koja se održala na 5. konferenciji hrvatskih izvoznika rezultirala je polemikom između poduzetnika, koji unatoč svim problemima još uspijevaju plasirati proizvod na sve zahtjevnija i nesigurnija tržišta, i predstavnika Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Naime, pitanje osiguranja naplate izvezenih proizvoda ‘podiglo’ je napetost jer HBOR osigurava izvoznike koji na određenom tržištu imaju nekoliko kupaca, a prema riječima poduzetnika i savjetnice Uprave HBOR-a Ružice Adamović, izvozne tvrtke imaju velikih problema ako primjerice imaju samo jedan dogovoren posao na stranom tržištu, odnosno taj izvoznik ne može osigurati naplatu samo s jednim kupcem, nego mora osigurati cijeli izvoz. Osim toga poduzetnici su se požalili na visinu premije koja je 1,5 posto, a u zemljama Europske unije, gdje smo prošle godine izvezli roba i usluga vrijednosti od 33 milijarde američkih dolara, iznosi od 0,2 do 0,4 posto. Osiguravatelji su u 2009. godini, prema njezinim riječima, postali važni jer su svjetska tržišta, čak i ona najstabilnija, bila rizična.

• U financijskoj krizi iskristalizirala se važnost osiguravatelja. No privatni su se osiguravatelji više-manje povukli sa svjetskih tržišta jer im je posao bio previše riskantan pa su njihovu ulogu u osiguranju naplate i trgovinskih tokova preuzeli državni osiguravatelji – rekla je R. Adamović i dodala kako HBOR ima 10 godina iskustva u osiguravanju hrvatskih izvoznika i da su u protekloj godini osiguravali 100 izvoznika i isplatili samo 10 odšteta u vrijednosti manjoj od tri milijuna kuna.

Poduzetnik Duško Radović, koji se bavi proizvodnjom dijelova za nuklearne elektrane i posljednjih 20 godina ima ugovor s američkom tvrtkom Westinghouse Electricom, koja mu u roku isplaćuje isporučene proizvode, postavio je pitanje zašto se komercijalne banke igraju skrivača, odnosno zašto na osnovi referencija ne može dobiti kredit za pripremu proizvodnje.

• Posljednjih šest mjeseci trčim od banke do banke umjesto da radim svoj posao. Nije mi jasno zašto komercijalna banka od mene traži kolateral u iznosu kredita koji mi je potreban kad posljednjih 20 godina imam uredan račun i petogodišnji ugovor s jednom od vodećih svjetskih kompanija u tome poslu – upitao je Radović i dodao da mu je za pripremu proizvodnje potreban novac pola godine prije nego što efektivno počne proizvoditi.

Petar Franulović iz tvrtke Montmontaža Greben, koja se na Korčuli bavi proizvodnjom brodova, dodao je kako komercijalne banke štite interese konkurenata Radovića koji se bavi proizvodnjom visokotehničkog proizvoda. U tom se trenutku svih 70-ak izvoznika koji su sudjelovali na radionici uskomešalo pa se moglo čuti kako jedan drugom govore da je Franulović potpuno u pravu.

• Banke koje posluju na hrvatskom tržištu zbog financijske krize umanjile su kreditne aranžmane koje su u vremenu do 2008. godine s puno manje ograda plasirale poduzetnicima. Razlog tomu jest što su i tržišta najrazvijenijih zemalja u svijetu u krizi postala rizična pa se banke boje pod istim uvjetima dodjeljivati kredite. Ne vjerujem kako je riječ o protekciji proizvođača iz zemalja iz kojih dolaze – dodala je R. Adamović.

Osim kreditiranja proizvodnje i osiguranja naplate izvezenih proizvoda kao tema se nametnula i politika plasmana kredita za edukaciju i doškolovanje radne snage. Naime, Radović je kazao kako je protekle godine zaposlio 21 djelatnika koji imaju završenu srednju tehničku školu kao i nekoliko diplomiranih inženjera strojarstva, no pokazalo se da oni iduće tri godine nisu produktivni jer ih obrazovni sustav nije pripremio za poslovne izazove.

• HZZO za doškolovanje inženjera daje 24 tisuće kuna, a tim im novcem nisam u stanju osigurati ni ‘pošten’ informatički tečaj. Iz srednjih tehničkih škola dolaze mi mladi ljudi koji imaju volju za radom, a ne znaju se služiti modernim strojevima. Kako da uza sve probleme, poput nepovoljnog tečaja i skromne mogućnosti kreditiranja proizvodnje, ostanem konkurentan? – pita se Radović.

Unatoč povišenim tonovima radionica je završila u koncilijantnom tonu te su nazočni izvoznici razmijenili kontakte s predstavnicima Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a dobili su i obećanje kako će ih saslušati i pokušati im maksimalno izaći ususret u rješavanju problema s kojima se svakodnevno bore.