JADRAN ČARAPE Sve karte stavljene na izvoz kroz maloprodajne lance

Pad domaće potražnje i otkazivanje ugovora dugogodišnjega nizozemskog partnera smanjili su prihode s 84 milijuna kuna u 2007. na 73 milijuna u 2009. godini. Pad je djelomično amortiziran jačom suradnjom s internacionalnim lancima kroz koje Jadran ulazi na nova tržišta.

I ako tekstilna industrija u Hrvatskoj muku muči s preživljavanjem, neke od tvrtki u toj branši trude se podići na viši stupanj konkurentnosti, povećati prisutnost na stranim tržištima i izdići se iznad obzorja domaćeg i regionalnog tržišta. Jedna od njih je i Jadran – tvornica čarapa iz Zagreba, čije vodstvo na čelu s direktorom Živkom Žužulom opstanak vidi jedino u povećanju izvoza, što je cilj koji polako počinju ispunjavati.

• Prošlu smo godinu završili s padom prihoda od devet posto, no udio izvoznih prihoda porastao je s 20-ak na 33 posto, što nas čini relativno zadovoljnim – objašnjava Žužul. Kao i svim tvrtkama koje proizvode robu široke potrošnje, Jadran je zbog recesijskih pritisaka u zemlji doživio pad prodaje svojih proizvoda na domaćem tržištu. Takvi rezultati ostavili su ih s jednim logičnim izborom – traženjem novih kupaca u inozemstvu.

S Bilom u Albaniju i Bugarsku Žužul je na čelu Uprave tvrtke, čiji su većinski vlasnici trojica privatnih investitora (Vinko Barišić, Kusman Marasović i Danko Prgomet), već šestu godinu i za to vrijeme uspio je Jadran pretvoriti u kompaniju koja ima vrlo dobre šanse opstati u ovoj iznimno kompetitivnoj branši.

• S obzirom na pad prihoda na domaćem tržištu, odlučili smo se više posvetiti proboju u inozemstvo, što je polučilo određene rezultate, no sva nova tržišta na kojima smo prisutni valja dobro njegovati – objašnjava Žužul, koji je najponosniji na ugovore s austrijskom Rewe grupom (vlasnikom lanaca trgovina Billa i Bipa), koja na području EU i Jugoistočne Europe ima 12 tisuća prodajnih mjesta. Samo u prvom kvartalu ove godine, koji je također završen s blagim minusom, prihodi od prodaje s tim partnerom porasli su za 400 posto. No, to je tek početna faza u suradnji, a sada su, kako kaže Žužul, na redu kupci koji njihove proizvode moraju prihvatiti kao dovoljno kvalitetne i konkurentne. – Kvalitetu definitivno imamo, a sada je na kupcima da je prihvate – kaže Žužul.

Jedan razlog jačeg Jadranova truda na proboju u inozemstvo definitivno je i gubitak jednog od njihovih najjačih izvoznih partnera za kojeg su radili lohn poslove – nizozemske grupacije IPCO, koja je u dobrim godinama činila i do 35 posto ukupnih izvoznih prihoda tvrtke. Osim proboja na prodajna mjesta Rewe grupe u inozemstvu (u Hrvatskoj i regiji Jadran je u Reweovim dućanima prisutan već neko vrijeme) prve pošiljke njegovih čarapa otišle su i u Albaniju i Bugarsku, zemlje koje su Jadranu posve nova tržišta.

• U tim zemljama prisutni smo kroz Mercatorove dućane s kojima surađujemo dulje vrijeme i njihov smo strateški partner – kaže Žužul, dodajući da to isto čine i s hrvatskim kupcima poput Konzuma i KTC-a, čiji su partneri na tržištima BiH i Srbije. Osim suradnje s Reweom Jadran čarape odnedavno su i u trgovinama Kauflanda Njemačka te Humanic Austrije, a nedavno su se predstavili kupcima Intersparu u Salzburgu.

Jadran pod svojim imenom prodaje 70-ak posto proizvedenih čarapa, a ostatak isporučuje partnerima pod njihovim robnim markama. Iako je strategija tvrtke što više ojačati vlastiti brend, svjesni su toga da današnja trgovina uvjetuje proizvodnju za druge, pa ne bježe ni od takvog načina plasmana proizvoda.

Lohn posao sam po sebi nije problem, smatra Žužul, ako se u cijenu uspije ugraditi svi troškovi. U komentarima izvješća za prošlu godinu Jadran ističe kako su izostali prihodi s državnim ustanovama poput MUP-a i MORH-a, no s obzirom na to da oni nisu premašivali iznos od milijun kuna ili svega 1,5 posto ukupnih prihoda, Jadran se ne može percipirati kao tvrtka koja živi na državnim jaslama.

U ovoj godini Žužul očekuje dodatni pad prihoda na hrvatskom tržištu od 10-ak posto, što je u skladu s njegovim prognozama o padu prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj. U regiji, gdje se prema Žužulovim riječima ne može zamisliti ozbiljan trgovački objekt bez Jadranovih čarapa, slični trendovi također su prisutni pa svoj uzlet vide jedino u većim prihodima na tržištima Europske unije.

• Ivana Barišić, naša direktorica prodaje, upravo je u Švicarskoj na sastanku s partnerima koji su oduševljeni našom ponudom – kaže Žužul. Inače, u svome mandatu Žužul je na mjestu direktora prodaje izmijenio već četvrticu djelatnika zbog slabih rezultata.

Iako su prošlu godinu završili s minimalnim gubitkom od 400 tisuća kuna, u Jadranu su uvjereni da će ove godine biti u plusu. Kako objašnjavaju, povjerenje im ulijevaju upravo strani partneri, pa očekuju rast prodaje u trećem i četvrtom kvartalu, koji su i inače najizdašniji što se tiče prihoda. Plan im je da u sljedećih godinu ili dvije u potpunosti zaposle trenutačne proizvodne kapacitete u novoj tvornici u zagrebačkoj Dubravi te već sada razmišljaju o novoj lokaciji za proširenje proizvodnje. Budući da Grad Zagreb svojim mjerama, posebice visokim komunalnim naknadama prema mišljenju mnogih destimulira industriju, jedino što je sigurno jest to da nova lokacija neće biti u glavnom gradu, ali ni u nekim od susjednih država u koje se već preselio dio domaćih industrijalaca.

Jadran, točnije njegovi većinski dioničari, počeli su se i strateški povezivati s drugim tvrtkama iz branše. Prošle godine zajedno s omiškim Galebom i zagrebačkim Unitasom osnovana je tvrtka Tekstilni doradni centar u Dugoj Resi radi preuzimanja Pamučne industrije, no na natječaju je pobijedila tvrtka bez referenci u tekstilnom biznisu (Nove nekretnine d.o.o.), koja je poslije odustala od operacionalizacije posla. – Naši su vlasnici i dalje zainteresirani, no ne po svaku cijenu – kaže Žužul iskreno se čudeći rezultatima prošlog natječaja. Čim je preuzeo dužnost u Jadranu, Žužul je redizajnirao njegove proizvode koji su unatoč kvaliteti izgledali kao svojevrsni relikt socijalizma. U jesen ove godine tržište bi trebala ugledati i nova marka višeg cjenovnog razreda, pod imenom Exclusive, u čiji uspjeh u Jadranu polažu mnogo nade. Također, kako bi bolje i kvalitetnije pratili nove trendove, osniva se i novi odjel razvoja unutar kompanije, sve radi što boljeg prilagođavanja potrebama kupaca i tržišta. – Cilj je i povećati izvoz na 40 posto ukupne prodaje i tako nadoknaditi domaći pad – komentira Žužul.

Jadran nema prevelikih problema s likvidnošću, a uzrok je okretanje izvoza gdje su stupanj obrtaja kapitala i rokovi plaćanja puno kraći nego u Hrvatskoj. Stavke dugoročnih obveza su minimalne i iznose svega 6,7 milijuna kuna, a to se može zahvaliti činjenici što je nova tvornica sagrađena prije tri godine financirana gotovo u potpunosti vlastitim kapitalom. Jadran je naime prodao lokaciju u središtu Zagreba (Rapska ulica) i dobivenim novcem financirao preseljenje na periferiju. Kratkoročne obveze iznose 29 milijuna kuna i čine više od trećine ukupnih godišnjih prihoda, no potraživanja od kupaca samo su nekoliko milijuna kuna manja, pa se može reći kako financijskih problema unatoč padu prodaje još uvijek nema.

Tvrtka posljednjeg dana tromjesečja broji 319 zaposlenih, a u krizi nije bilo otpuštanja. Žužul objašnjava kako automatizacija zahtijeva manje ljudskog rada u proizvodnom procesu, pa je zbog toga neznatno smanjen broj zaposlenih isključivo prirodnim odjeljem. Jadran je u prošloj godini od Ministarstva gospodarstva primio poticaj od dva milijuna kuna i dobro ga iskoristio ako se u obzir uzme da su najveće tvrtke korisnici potpora zabilježile milijunske gubitke. Kažu da nisu aplicirali za sredstva iz programa HBOR-a i poslovnih banaka zato što mogu sami podmirivati potrebe poslovanja. Oko 15-ak posto dionica Jadranova posjeduje država kroz Kapitalni fond i HFP, no jedan od vlasnika Vinko Barišić kaže kako trenutačno nisu zainteresirani za kupnju, a smatraju da je udio premalen za nekog potencijalnog preuzimača.

Nakon što su izgradili svoju poziciju na domaćem i regionalnom tržištu, Jadran očekuje proboj na tržišta EU, što je izazov na kojemu mogu ili pasti li se izdignuti iz okvira lokalnog igrača. Žužul kaže kako su partnere pridobili, a sada im predstoji dokazivanje kupcima. Ako im to uspije bez većih teškoća, kojih će sigurno biti prema trenutačnom stanju gospodarstva, Jadran bi mogao postati jedna od rijetkih tvrtki u branši koju nije pregazila konkurencija izvana, posebice Kina.