Proces prodaje 30 posto vlasništva Gastro Grupe u velikom je finalu

U prva tri mjeseca bilježimo određeni pad prihoda za nas najvažnije kategorije proizvoda, a to je pivo, i to kod dva najvažnija dobavljača – Karlovačke i Zagrebačke pivovare – u segmentu HoReCe i u maloprodaji. Provodimo razne akcije da bismo ublažili pad, no, nažalost, teško je očekivati uzlazne rezultate u takvome poslovnom okruženju. Činjenica je da je indeks pivara u prva tri mjeseca pao 10 posto u odnosu na 2009. godinu. Naime, pivari su prošle godine srezali ulaganja u tržište i tako napravili ‘umjetnu’ profitabilnost, no to je kratkoročan potez koji im se sada pomalo osvećuje. Naravno, to je onda i nama problem. Nadam se da su se akvizicije, promjene menadžmenta i matična tržišta stabilizirali i da ćemo ovu godinu odraditi znatno bolje nego prošlu.

Za ovu nam je godinu jako važna prodaja trezorskih udjela Gastro Grupe. Budući da ih ima više od 30 posto, njihova će prodaja promijeniti vlasničku strukturu Gastro Grupe. Sigurno da će to donijeti novu kvalitetu, ali i novo preslagivanje. Ne mogu sa 100 posto sigurnosti naslutiti što će ti novi odnosi donijeti, odnosno u kojem će smjeru novi vlasnici željeti krenuti. Jako je dobro i zadovoljan sam da se Gastro Grupa uspjela održati usprkos svim turbulencijama i što je većina članica, dobavljača, kupaca kao i konkurencije zadovoljna radom grupacije.

Na tome radimo već šest mjeseci i proces je sada u velikom finalu. Vjerujem da bi do jeseni trebao biti završen. Ja sam dosad obavio razgovore s nekolicinom proizvođača i svi su oni načelno jako zainteresirani za ulazak u vlasničku strukturu Gastro Grupe, odnosno kupnju trezorskih dionica.

Oni žele kapitalno hrvatske proizvođače i eventualno Karlovačku pivovaru, jednog od naših najvećih dobavljača. Zagrebačka je pivovara već su-vlasnica Gastro Grupe preko tvrtke Tia partner.

Bilo što poduzeti u krizi i u situaciji gdje je trećina suvlasništva grupacije neriješena ne bi bilo profesionalno prema budućim suvlasnicima. Smanjivši se najprije treba osnovati nova skupština i novi vlasnici trebaju reći što žele, u kojem smjeru žele ići. Širenje je stoga zasad odgođeno, no mi apsolutno znamo što i kako treba raditi u Hrvatskoj, ali i u Srbiji i Bosni. Prošli tjedan moj je menadžment bio u posjetu Srbiji.

Vjerujem da će mu biti zanimljiv svatko tko ima trgovine i biznis kojim se može uklopiti u njegovu strategiju, dakle Tommy, Plodine… Ne mora kupiti Konzum. Važno mu je dobiti bazu u zemlji iz koje će se moći dalje širiti.

Ne vjerujem da će u ovoj godini biti spektakularnih akvizicija. Cijene su još preniski za prodavače, pa se prodaju samo oni koji moraju. Zanimljivo će biti vidjeti što će se događati s NTL-om, njegovom najavom kapitalnog spajanja i kako će se članice NTL-a sad posložiti.

Ne vjerujem. Ja ne vjerujem u kapitalna povezivanja, više vjerujem u preuzimanja ili ravnopravnu suradnju. Naš je mentalitet takav da se kapitalno mogu povezivati samo manje tvrtke, iako bih volio da sam u krivu.

Najkomplementarniji smo s Ultra grosom. No ondje su se dogodile velike promjene: imaju novoga direktora, novi Nadzorni odbor… Zajedničke pregovore treba dobro pripremiti, a za to su potrebne stabilne uprave. Prošle je godine GG dobio novu Upravu, ove godine Ultragros… No mi vrlo dobro surađujemo s Ultra grosom i kada dođe vrijeme, opet ćemo zajedno pregovarati. S druge strane NTL će, ako se dobro organizira, biti jako zanimljiv za jaču suradnju, koja već sada postoji između podosta članica.

Prošla je Uprava savjetovala da se ukine maloprodaja, a ja smatram da je treba ojačati, posebice diskonte pića u zaleđima velikih gradova i male cash&carryje u gradovima. Taj mali format, mali diskont pića u kojem se pokraj kafića, recimo u Cisti Provi, može opskrbiti i krajnji potrošač. On je, po mome sudu, idealan za Gastro Grupu.

U Dubrovniku nemamo nikakve aktivnosti. Svugdje nastojimo ojačati svoju poziciju. U Zagrebu smo osnovali svoju distribucijsku tvrtku nakon što je otišao Roto promet, a to područje obrađuju i naše tri članice – Stridon, Ana Trade i Teri trgovina. I u Splitu smo osnovali distribucijsku tvrtku, a u Istri smo pripojili novu članicu Velepromet trade. Ako u Dubrovniku ne pripojimo neku članicu, također ćemo osnovati svoju tvrtku. Mi smo prirodni partner malih distributera pića. Distributerima su važni uvjeti koje nudimo i naš imidž. Imidž smo popravili, a uvjeti su nam vrlo slični Velprovim, odnosno nešto malo bolji u nama važnim kategorijama.

Zasad rezultati nisu izvanredni jer smo te tvrtke osnovali u trenutku kad su dobavljači smanjili ulaganja, a širiti na nova područja ne može se bez ulaganja. No u posljednje vrijeme to je malo živnulo jer su nas dobavljači poduprli, a distribucije se uhodale.

Tu ima i jednog i drugog. U Hrvatskoj postoji sezonski utjecaj zaposljavanja zbog turizma. Ipak, dobro je da u javnost izlaze optimistični podaci. Hoće li to riješiti problem? Svi znamo da neće i da se problem samo odgada do jeseni. U takvim situacijama važno preživjeti dan. Svi razmišljaju ovako – idemo odraditi prvi šest mjeseci pa sezonu, a onda ćemo vidjeti kako dalje… Međutim, ja sam optimist na dugi rok i vjerujem da će Hrvatska biti Švicarska Mediterana u roku od desetljeća-dva. Hrvati su nevjerojatno sposobni ljudi.

Mnogi tvrde da je naša kriza drugačija od svjetske. No činjenica je da postoji korelacija između svjetske i hrvatske krize: kad je svijet zahvatila kriza, zahvatila je i nas, uz malo zakasnjene. Strukturne teškoće s kojima se mi borimo imaju mnogo jače zemlje, pa ih ne uspijevaju riješiti. S jedne strane slažem s time da mi imamo strukturne probleme zbog kojih će kod nas kriza trajati dulje nego u svijetu, no isto tako smatram da bez pozitivne svjetske konjunkture nećemo krenuti naprijed, bez obzira na to što poduzeli. A mi svoj doprinos rješavanju krize možemo dati tako što ćemo biti natprosječni. Ne vjerujem u naš oporavak bez oporavka u svijetu, ali time ne opravdavam naše propuste i pesimizam.

Mislim da su te mjere fenomenalne, ali nisu provedive dok se ne postigne društveni konsenzus. U Domovinskom ratu postigli smo politički konsenzus, a danas trebamo društveni, gospodarstveni. Umirovljenici trebaju reći: ‘Da, mi smo radili cijeli život, i sada bi bilo pravedno da imamo dobre mirovine. No s obzirom na to da nismo imali dovoljno djece koja bi sada pušila fondove, sada ponovno moramo raditi.’ Je li to pravedno? Nije. Ali to se mora dogoditi. Druga su moćna skupina poduzetnici i svi koji imaju novca. Radnici neće prihvatiti reformu ako najboljiji ne daju doprinos, jer oni imaju najviše. Osim toga oni relativno najmanje gube jer ujedno na taj način štite vlastiti biznis. Uz konsenzus tih dviju skupina društva i oporbu koja bi stavila na stranu vlasite interese, a na prvo mjesto stavila želju da Hrvatska opstane, možda bismo i natprosječno pridonijeli rješavanju krize.

Svugdje u svijetu imate tu matricu: mladi – stari, bogati – siromašni, lijevi – desni… U toj matrici pitanje je hoće li pojedine interesne skupine u društvu gledati klasni interes, odnosno interes svoje skupine, pa se onda još i urotiti primjerice s radnicima Slovenije protiv ‘izrabljivača’, ili će raditi za Hrvatsku i fokusirati se na taj cilj, da imamo domovinu.

Mislim da nisu. Mi smo kulturološki drukčiji od Grka. Imamo više austrougarskog mentaliteta i možemo više trpjeti nego pravi Balkanci.

Kad je riječ o turizmu, važno je da imamo jednog vrlo važnog ministra koji se zove sunce i vrijeme na svojoj strani. Nadam se da će biti lijepo. Vjerujem da će nam ove godine pomoći to što smo autodestinacija, odnosno da će dosta Nijemaca, Austrijana i Talijana skratiti odmor i doći k nama. Dosta nam pomaže ta nesigurnost prouzročena vulkanskim pepelom, terorizmom… Dakle, kratkoročno sigurno možemo pokupiti turiste koji dolaze autom, koji štede, nisu zahtjevniji. Hoće li ti turisti biti zadovoljni pa doći i sljedeće godine, ne znam.

Vjerujem da će BDP još pasti. Nisam makroekonomist da bih to mogao jasno izračunati. No mislim da će prije pasti dva posto nego pola posto. Ali čak ni to nije važno. Važno je da se počnu rješavati problemi. Logično je da ćemo, kad se počnu rješavati strukturni problemi, imati lošije rezultate, odnosno da će se pogoršati BDP u prvih nekoliko godina restrukturiranja. No činjenica je da mi imamo jako lijepu zemlju i da veoma možemo povećati turizam.