Priroda se pobrinula da kralježnica bude idealna struktura koja će nam omogućiti elastičnost i pokretljivost, ali joj je istodobno podarila čvrstu strukturu koja može nositi težinu tijela, pokrete glave, ramena, prsa i trbuha. Ona je ujedno vrlo jaka jer mora štititi leđnu moždjinu i živce od oštećenja. Unatoč tom savršenom djelu prirode često se pojavljuju problemi s kralježnicom i poremećaji koji se odnose ne kralješke, diskove i vertebralne zglobove.
Možda najpoznatiji, iako ne i najrašireniji, bolovi u kralježnici pripisuju se uklještenju ili herniji diska. Kad je riječ o tom poremećaju, diskovi građeni od tvrdoga vanjskog sloja i mekoga unutarnjeg tkiva najčešće su pretrpjeli prevelika opterećenja. U nekim slučajevima, najčešće pod teretom, meko tkivo diska bilo previše stisnuto, pa ispadu u okolni prostor iz prstena koji ga čuva. Na taj način nastaje tzv. hernija diska. Materijal koji je izlišao iz diska može pritiskati obližnje korijene živaca uzrokujući tako lumbalgije, čak prave vertebralne blokade pri kojima je i najmanji pokret vrlo bolan i gotovo nemoguć.
Artroza kralježnice, nazvana i spondiloartroza, česta je bolest koja se javlja u dobi od 45. do 50. godine, no može se javiti i ranije u osoba koje obavljaju teške poslove (u skladištu, građevini i sl.) Uz tu bolest veže se degeneracija intravertebralnog diska, koja se manifestira intenzivnim bolom koji često prelazi u kronični posebno u jesenskim i zimskim mjesecima. Artroza kralježnice može se pojaviti i bez simptoma.
Stenoza je stanje u kojem se sužava spinalni kanal u kojem je leđna moždina s korijenima živaca. To sužavanje spinalnog kanala, s vremenom ili nakon manjih trauma poput hernije diska u inicijalnoj fazi, a katkad i bez nekog vidljivog uzroka, uzrokuje bol i pritisak na korijene živaca koji nemaju dovoljno mjesta. Bolovi se spuštaju niz stražnji dio noge i često zahvaćaju obje strane tijela.