Kako izmjeriti učinkovitost plasmana proizvoda

Obilježila je prodaja podzemnog skladišta plina Okoli Plinacru, čime je uprihodeno oko 497 milijuna kuna, no plinski je biznis donio 1,11 milijardi kuna gubitka. Prihod rafinerija pao je s 19,8 na 13,4 milijarde kuna, ponajprije zbog pada marži, a problem u poslovanju bila je i cijena barela i činjenica što su rafinerijske marže u svijetu pale čak 59 posto. Osim otkrivanja detalja ugovora između Vlade i Mola zanimanje javnosti Ina je dobila i zbog povezanosti većinskog vlasnika s aferom Spice. Mol je, naime, 35 milijuna eura uplatio kao depozit OTP banci, na osnovi čega je izdan kredit kako bi Podravka mogla financirati kupnju svojih dionica.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja analizirala je koncentraciju Ine i Mola, nakon čega je zatražena prodaja Crobenza, no do danas se nije pronašao prikladan kupac. Prošla je godina bila posljednja godina László Gesztija na čelu Ine, a početkom ove godine je Zoltán Áldott. I Nadzorni odbor imao je izmjene u članstvu pa su dužnosti razriješeni Damir Polančec i Vesna Orlandini, a mandat su do 2013. dobili Ivan Šuker i Božidar Pankretić. Potkraj prošle godine Vlada je povećala cijenu plina za dobavljača, odnosno cijenu po kojoj distributeri kupuju prirodni plin od Ine s 1,32 kune na 1,70 kuna po prostornome metru. Prirodni je plin za kućanstva od početka ove godine skuplji 15 posto, a ovih je dana odlučeno da se ide u novo poskupljenje od 10 do 12 posto.

Drugi na listi, trgovački lanac Konzum, u prošloj je godini također zadržao poziciju uz pad ukupnih prihoda od 0,7 posto te rast dobiti od 3,8 posto. U 2009. investirano je više od milijardu kuna, a godinu je obilježio i pokušaj preuzimanja Mercatora koji nije uspio. Otvoreno je devet Super Konzumovih prodavaonica te izgrađen novi distributivni centar s 36 tisuća četvornih metara skladišnog prostora, a vlasnik Konzuma Koncern Agrokor nekih se tvrtki riješio te se zadužio izdavanjem obveznica vrijednih 400 milijuna eura.

HEP je prošle godine, a nastavilo se i ove, bio nepresušan izvor afera – od suradnje s dekanom Ekonomskog fakulteta Darkom Tipurićem na menadžerskim ugovorima, slučaja fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića, optužbi sindikata da je tisuću radnika zaposleno po stranačkoj liniji štetnim ugovorima o kupnji elektropreme na nekoliko autocesta. Milijunski iznosi štete za tu kompaniju rezultirali su Vladinom odlukom o smjeni Uprave na čelu s Ivanom Mravkom. Na njegovo je mjesto došao dotadašnji predsjednik Nadzornog odbora Leo Begović, a protiv smijenjene Uprave pokrenuta je istraga koja je rezultirala Mravkovim uhićenjem.

U samo dva mjeseca prošle godine HEP je podigao tri velika nenamjenska kredita: u RBA banci iz Beča, PBZ-u i Bayerische Landesbanku i zadužio se za 700 milijuna kuna iako je Uprava uporno isticala da problema s likvidnošću nema. Sve kredite odobrila je Vlada, a novac bi, kako je bilo rečeno, trebao biti iskorišten za dovršenje investicija i financiranje redovitog poslovanja. HEP je godinu završio s golemim padom dobiti od gotovo 500 posto. Četvrta na listi Zagrebačka banka, koja je u prošloj godini bila najčešće spominjana zbog dizanja kamata za stambene kredite, ostvarila je 12,8 posto manju dobit, i to zbog većih troškova vrijednosnog usklađenja, no smanjeni su troškovi. Neto prihod od naknada i provizija bio je 1,08 milijardi kuna i u odnosu na prethodnu godinu smanjio se 63 milijuna kuna ili 5,5 posto zbog manjeg volumena trgovanja na financijskim tržištima te smanjenih naknada. Ukupni su troškovi poslovanja 2,66 milijardi kuna i smanjeni su 7,2 posto, a za troškove vrijednosnih usklađenja i rezerviranja Uprava na čelu s Franjom Lukovićem izdvojila je 644 milijuna kuna.

U petorci je i HT, koji je ovih dana isplatio dividendu od 34,05 kuna po dionici, što je povećanje od 13,5 posto u odnosu na isplatu iz 2008. Uprava je objasnila da tako visoka dividenda zrcali pozitivan jednokratni učinak pripajanja T-Mobilea na raspoređivu dobit HT-a. T-Mobile je povećao broj pretplatnika 6,3 posto, a prihodi od interneta u T-Comu rasli su 27,7 posto. HT je ušao i na tržište opskrbe malih i srednjih poduzeća informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Radilo se i na reorganizaciji, pa tako od ove godine posluje putem Poslovne jedinice za privatne korisnike i Poslovne jedinice za poslovne korisnike, a ne više putem T-Mobilea i T-Coma. U skladu s reorganizacijom dosadašnji predsjednik Uprave T-Mobile Hrvatska Rainer Rathgeber otišao je na poziciju starijeg potpredsjednika za OTE grupu u sklopu Deutsche Telekomove upravne jedinice za Južnu i Istočnu Europu.

Zagrebački holding još je jedna kompanija među top 10 koja je imala promjene u Upravi. Razriješeno je peta članova Uprave (Stipan Matoš, Slavka Megla-Reljić, Ivan Tolić, Lidija Tomić i Vladimir Tomić), a na poziciji su ostali Ivo Čović, kao predsjednik, i članovi Vlasta Pavić i Branimir Delić. Prošlogodišnje poslovanje Zagrebačkog holdinga obilježilo je prepucavanje s IGH-om glede Zagrepčanke i konačno odustajanje Jure Ra.

NAJVEĆI NAPREDAK TVRTKE IZ UKLETOG SEKTORA. Nakon 90-dnevog natječaja, uoči otvaranja ponuda za brodogradilišta u većinskom vlasništvu države, nitko se nije pretrgnuo da postane novi vlasnik nekog od šest ponuđenih brodogradilišta. No ako je suditi po financijskim pokazateljima Uljanik brodogradilišta, jedinog brodogradilišta koje se našlo na listi 50 najvećih hrvatskih kompanija u prošloj godini, situacija nije svima jednako crna.

Naime, dio Uljanik grupe – Uljanik brodogradilište – u 2009. je zabilježio najveći rast prihoda među 50 najvećih hrvatskih kompanija, i to od 18,2 posto. Prema poslovnim rezultatima ostvarenima u prošloj godini Uljanik brodogradilište skočilo je na 19. mjesto s 34. u 2008., s time da mu je dobit rasla 127 posto. Prihodi su mu tako dosegnuli gotovo 2,5 milijarde kuna uz dobit od 17,6 milijuna kuna s istim brojem zaposlenih – dvije tisuće (prema satima rada). Financijski pokazatelji rezultat su zasigurno specifične tržišne niše, odnosno gradnje sofisticiranih brodova s većom dodanom vrijednošću. Među najvažnijim je partnerima Grimaldi grupa za koju gradi con-ro brodove za kombinirani prijevoz kontejnera i automobila – 2009. isporučio joj je pet brodova. Uz to radi i za tvrtku Jan de Nul iz Belgije, i to brodove za rezanje i kopanje morskog dna – jaružare (engl. dredger).

Investiranje je u Brodogradilištu lani zauzvratljeno, osim što se dovršava dokapitalizacija u Tvornicu opreme u Vodnjanu čiji je Brodogradilište stopostotni vlasnik, i to od 2006. Namjera dokapitalizacije bila je da se tvornica pripremi za izradu kompletne male predmontaže za potrebe Brodogradilišta; velik dio investicije financirao se vlastitim novcem. Plan za ovu godinu jest gradnja pet brodova i još dva 2011.

Prošlu godinu nedvojbeno je obilježila svjetska gospodarska kriza. Ona je na neki način izlučila otpornije i snažnije kompanije. Vjerujemo da će ova godina, 2010., biti točka na ‘i’ za sve one tvrtke koje će prevladati, ili neće, doista zahtjevno razdoblje poslovanja na svim razinama i područjima – komentirali su poslovanje u kompaniji na čelu s Marinom Brigićem.

Visoki troškovi Holdinga dodatno su povećali zapošljavanjem novih ljudi, krizi usprkos, a dodatan prihod osmišljen je povećanjem parkirališnih zona u Zagrebu. Holdingu se često najavljuje bankrot, no početkom ove godine odobren mu je plan investicija od 1,23 milijarde kuna, od čega je 625 milijuna kuna osigurano iz vlastitih sredstava.

Od kompanija na listi ne može se zaobići Podravka koja je zadržala poziciju iz 2008., no dio Uprave završio joj je u zatvoru s Milanom Horvatom iz Fime i Srđanom Mladinićem iz SMS-a zbog stjecanja većinskog paketa dionica te koprivničke tvrtke. S druge strane, godinom može biti zadovoljan Dragutin Drk čija se Vindija popela za pet mjesta na tablici, a u recesijskoj godini uloženo je 150 milijuna kuna u novu tvornicu Vindija Vivis te 137 milijuna kuna u novu Kokinu tvornicu.

Među 50 najvećih nema Peveca, jedne od mnogih tvrtki koje su suočene s visokim troškovima širenja iz dobrih godina i nedostatkom svježih sredstava proglašile stečaj. Zdravko Pevec, doduše, uz nesmotreno širenje i zaduživanje za sobom je povukao i brojne dobavljače. Poduzetnici su prošle godine poslovali u najblaže rečeno zahtjevnim uvjetima. Iako je još potkraj 2008. bilo govora o skromnoj novoj 2009. u kojoj se neće izaći iz recesije, mnogi su se nadali da će pad BDP-a biti nešto blaži od 5,8 posto. Stopa nezaposlenosti nastavila je rasti, do kredita je bilo gotovo nemoguće doći, kao i do novih poslova.

Sreća u nesreći bila je niska inflacija od 2,4 posto, no nelikvidnost je gotovo paralizirala domaće tržište. Da je životni standard građana pao, što je, naravno, rezultiralo smanjenjem potrošnjom, zna se i bez podataka o smanjenju BDP-a po stanovniku na 10,245 eura. Građane je dodatno pogodio i krizni porez uveden u kolovozu uz povećanje PDV-a na 23 posto.

Iako je uvoz pao s 50,1 posto BDP-a na 39,4 posto, istodobno je i izvoz skliznuo sa skromnih 42 posto BDP-a na još skromnijih 35,5 posto.

Dug je povećan za 13,1 posto na 43 milijarde eura, a industrija je rasla samo 0,4 posto, što je mnoge tvrtke prisililo na zatvaranje vrata jer se nakon 10,6 posto rasta u 2008. nisu uspjeli prilagoditi novim uvjetima na tržištu.

Prema Fininioj analizi (podaci za prvih devet mjeseci) u recesijskim uvjetima najbolje su se snašli mali poduzetnici koji su ostvarili 46,1 posto ukupne bruto dobiti poduzetnika Hrvatske. Mali su poduzetnici na uloženih 100 kuna ostvarili 106,96 kuna prihoda, srednji 103,80 kuna, a veliki poduzetnici 104,20 kuna.

Tržište kapitala također je dalo svoj danak nestabilnim uvjetima poslovanja, pa je u ožujku zabilježen rekordan pad Crobexa, a godina je bila rekordna i po padu volumena trgovanja od 65,5 posto. No oni koji su bili spremni na kupnju dobro su prošli.

Da Hrvatska još nije spremna za ulazak u Europsku uniju, znalo se i prije, no pozitivan događaj koji je nakratko donio optimizam bio je ulazak u NATO te deblakada pregovora kojoj je najviše pridonio izvrstan odnos Jadranka Kosor i Boruta Pahora.

Jadranka Kosor, kao osoba godine, spremno je zasjela u fotelu Ive Sanadera, čiji je odlazak obilježio političku scenu, no vrlo se brzo prelio i na ekonomsku situaciju jer su afere nakon njegova povlačenja nicale kao gljive poslije kiše. Počelo je s HEP-om, a priključile su se i Hrvatske željeznice i HAC, a već je prošle godine bilo jasno da je sva prilika da je sljedeći HPB. Aferama se kraj ne nazire ni ove godine, a s obzirom na ekonomske pokazatelje, ali i istraživanja o raspolaženju poduzetnika, može se zaključiti da će kompanije koje su pronašle način kako se održati iznad razine vode u recesijskoj 2009. morati osmisliti nove trikove za preživljavanje depresijske 2010.