Home / Financije / Prijetnja poreznim nadzorom

Prijetnja poreznim nadzorom

Prema samovoljnim trešnjevačkim poreznicima svi su građani poduzetnici kad treba plaćati PDV, ali nisu kad trebaju ostvariti pravo na odbitak pretporeza. To pravo u Maksimiru se priznaje rošli je tjedan u Ispostavi Porezne uprave na zagrebačkoj Trešnjevci poreznik usmeno upozorio obveznika PDV-a da nema pravo na odbitak pretporeza i da mora vratiti prošle godine odbijen pretporez. Prema proizvoljnom stajalištu trešnjevačkih poreznika primici obveznika PDV-a nemaju obilježje poduzetničkih primitaka, jer da je obveznik zbila poduzetnik, vodio bi porezne knjige ne samo prema Zakonu o PDV-u nego i prema Zakonu o porezu na dohodak, odnosno bio bi registriran za obavljanje djelatnosti.

Takvo stajalište poreznika, međutim, nema osnova u propisima. Ako nije riječ o primicima koji imaju ‘obilježja poduzetničkih primitaka’, postavlja se pitanje zašto je osoba koja ih ostvaruje obveznik PDV-a. Da apsurd bude veći, istodobno se u nekim zagrebačkim ispostavama Porezne uprave, primjerice u Maksimiru, odbitak pretporeza normalno priznaje i obveznicima PDV-a koji nemaju posebno registriranu oporezivu djelatnost (honorarno obavljaju autorsku djelatnost).

Pitali smo Središnji ured Porezne uprave koja je pravna osnova neprižnava prava na odbitak PDV-a obveznicima koji nisu posebno registrirali djelatnost koja se inače normalno oporezuje PDV-om. Odgovorili su: ‘Služba za porezni nadzor utvrđuje u postupku nadzora, u svakom pojedinom slučaju, činjenice bitne za oporezivanje PDV-om kao i pravo na odbitak poreza, stoga se u vezi s navedenim ne možemo sa sigurnošću očitovati.’ Čemu ta ‘režeća’ prijetnja poreznim nadzorom?

U članku 20. Zakona i članku 133. Pravilnika o PDV-u propisano je da poduzetnik može odbiti pretporez koji su njemu zaračunali drugi poduzetnici ako je isporuka obavljena poduzetniku u poduzetničke svrhe (npr. isporučen je novinarski prilog honorarnog suradnika radi objave i prodaje medija u kojemu je novinarski prilog objavljen). Propisi o PDV-u ni jednom odredbom ne uvjetuju pravo na pretporez načinom i oblikom plaćanja drugih poreza. Obveznik PDV-a može biti i netko tko uopće ne plaća nikakav izravni porez, primjerice obrazovne ustanove i bolnice postale su obveznici PDV-a premda nisu obveznice poreza na dobit.

Međutim, postavlja se pitanje zašto trešnjevački poreznici nisu pokrenuli propisani upravni postupak zbog uskraćenja prava na odbitak pretporeza i izdali o tome pisani upravni akt nego su obveznici samo usmeno nagovarali da napiše i preda ‘novi prijave’ bez iskazanog pretporeza, a da će stare sa iskazanim pretporezom ‘nestati’. Zašto sve to žele obaviti bez ikakvih pisanih tragova?

Više je obveznika na zagrebačkoj Trešnjevci koji nemaju registriranu djelatnost, ali ostvaruju prihode veće od 85 tisuća kuna na godinu i zakonski su bili obvezni ući u sustav PDV-a. Prema samovoljnim trešnjevačkim poreznicima svi su ti građani poduzetnici kad treba plaćati PDV, ali nisu kad trebaju ostvariti pravo na odbitak pretporeza. I prije su obveznici PDV-a predavali u Ispostavi Porezne uprave na zagrebačkoj Trešnjevci obrasce PDV-K u kojima su iskazivali pravo na pretporez. Isto su tako pozivani i usmeno upozoravani na to da nemaju pravo na povrat pretporeza i da sami moraju ‘ispaviti’ PDV-K u kojemu su iskazali pravo na odbitak tako da to pravo nestane bez pisanih tragova. Poznato nam je da je najmanje jedan obveznik odbio ‘ispaviti’ obrazac PDV-K s iskazanim pravom na pretporez, i taj slučaj stoji već dvije godine neriješen u Ispostavi Porezne uprave na Trešnjevci. Ivica Mladineo, ravnatelj Porezne uprave, najavio je izmjene Zakona o PDV-u do kraja ove godine koje bi se počele primjenjivati nakon ulaska Hrvatske u EU. Rekao je da bi sadašnji prag od 85 tisuća kuna oporezovanog prometa za ulazak u sustav PDV-a trebalo povećati. Ali i poreznike treba natjerati da poštuju taj zakon.

Treba provjeriti zašto poreznici rade ‘ispod stola’. Pozivam Željku Pokupec, nadležnu općinsku državnu odvjetnicu, da provjeri zašto službenici Ispostave Porezne uprave na zagrebačkoj Trešnjevci ne pokreću propisane upravne postupke, nego sporne porezne slučajeve pokušavaju riješiti ‘ispod stola’, bez pisanih tragova i izdavanja propisanog upravnog akta.