HBOR-ove kamatne stope

Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije zahvaljuje: županu Anti Sanaderu, Zračnoj luci Split – Kaštela, Cemexu, Splitskoj banci, Turističkoj zajednici SDŽ-a, Ekonomskom fakultetu u Splitu.

HBOR-ove kamatne stope su sljedeće: 2% za poduzetnike koji ulažu na području posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja, otoke, poljoprivredu, ribarstvo ili s izravnim ratnom štetom, koji su zbrinjavali proganike i/ili izbjeglice i koji su dokazali tržišnu konkurentnost uspješnom prodajom na domaćem i/ili inozemnom tržištu ili za male i srednje poduzetnike mjesečni, 3 mj. ili 6 mj. EURIBOR + 1,5 p. b. za mikrokreditiranje; 5% za programe pripreme izvoza, no ovisno o kreditnom rangu krajnjeg korisnika kredita i kolateralizaciji iznosi i do 12,6%; 6% za ostale gospodarske subjekte; 7% za kredite za likvidnost. Krediti se odobravaju na rok do pet godina, ovisno o programu, a prosječna visina odobrenih kredita tijekom ove godine iznosi 6,5 milijuna kuna. Nužno je naglasiti da, unatoč tome što kreditiranje obrtnih sredstava nije njihova osnovna zadaća, poslovanje razvojnih banaka u ostalim zemljama Europske unije pokazuje isti trend s obzirom na gospodarske okolnosti. Tako su u prva četiri mjeseca 2010. godine odobrena 554 kredita u iznosu od gotovo 3,5 milijardi kuna, što je rast od gotovo 70 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od ukupno odobrenih sredstava u ovoj godini 2,4 milijarde kune odobrene su za financiranje izvoza. Krediti za financiranje izvoza čine gotovo 70 posto ukupno odobrenih kredita, što je porast od 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kažu u HBOR-u.

Većina poduzetnika zna da i za HBOR-ove kredite najprije mora posjetiti svoju poslovnu banku jer se većina kredita odobrava u suradnji s poslovnim bankama. No u HBOR-u tvrde da zbog toga nema zastoja u realizaciji financiranja. Od ukupno 28 kreditnih programa HBOR ih 16 provodi u suradnji s poslovnim bankama, pa je tijekom poslovanja ukupno dvije trećine kreditnih sredstava plasirano upravo tim putem. HBOR, naime, nije konkurencija poslovnim bankama i nema vlastitu mrežu poslovnica, a kako je jedan od glavnih ciljeva HBOR-a poticanje sustavnog i ravnomjernog razvitka svih dijelova Hrvatske, suradnja s poslovnim bankama iznimno je važna kako bi putem mreže poslovnica poslovnih banaka HBOR svoje programe učinio dostupnima poduzetnicima u cijeloj Hrvatskoj. O uspješnosti suradnje govori i primjer kreditnog programa Priprema izvoza, koji je ujedno najtraženiji HBOR-ov program, a odobrava se isključivo putem poslovnih banaka, tvrde u razvojnoj banci.

Iako je još prošle godine pokrenuto nekoliko novih programa kreditiranja, to nije sve, jer se i ove godine ponuda prilagođava stanju gospodarstva. Ovisno o potrebama korisnika i novim okolnostima na tržištu HBOR će, poručuju, uvoditi nove proizvode i usluge. U ovom trenutku možemo najaviti da se priprema uvođenje novog programa za mikrokreditiranje koji će biti predstavljen tijekom godine kao i prilagođavanje postojećih programa ovisno o tržištu i potrebama korisnika. Također, HBOR će u sljedećem razdoblju još intenzivnije raditi na programima namijenjenim olakšavanju povlačenja sredstava iz fondova EU, obećavaju u toj banci.

No poduzetnicima je jednako važno hoće li se zaduživati uz iste ili pak izmijenjene uvjete (više kamate, skraćeni rokovi). U Banci kažu kako promjene kamata i rokova za pojedine kreditne programe ponajprije ovise o uvjetima na tržištu i uvjetima HBOR-ovih ugovora s posebnim financijskim ustanovama kod kojih se najčešće zadužuje. Obično su to Europska investicijska banka, njemačka razvojna banka KfW, Svjetska banka te sindikat domaćih i inozemnih poslovnih banaka. Zahvaljujući dosadašnjoj uspješnoj suradnji s tim posebnim međunarodnim financijskim ustanovama, uspjeli su u većini kreditnih programa zadržati kamatne stope na razini dva, četiri i šest posto, čak i u uvjetima opće gospodarske krize i otežanih uvjeta zaduženja. Iako se izvoznici ne sprema ništa nova, u Banci kažu kako u procesu stvaranja hrvatskoga izvoznog proizvoda sudjeluju od početka do kraja poslovanja, od pripreme proizvodnje do realizacije naplate izvoznog posla.

U području poticanja izvoza razvili smo sustav financijske potpore izvoznicima putem programa kreditiranja, osiguranja i garancija po uzoru na druge izvozne banke i izvozno-kreditne agencije kako bi izvoznici mogli ravnopravno konkurirati na međunarodnom tržištu. Tako su hrvatskim izvoznicima na raspolaganju iste usluge kao njihovim konkurentima u drugim zemljama, poručuju dodavši da se oporavak ulaganja u izvoz putem investicijskih kredita tek očekuje. Naime, s poslovanjem u kriznom okruženju i stanjem opće nelikvidnosti s kojima se susreću ne samo domaće nego i tvrtke u ostalim europskim državama, sami poduzetnici pokazuju manji interes za investicije. Primarni im je cilj održati likvidnost na razini nužnoj za uobičajeno dnevno poslovanje. HBOR za praćenje dugoročnih investicija već ima osigurana sredstva i u Banci su optimistični i sigurni da će s poboljšanjem stanja u gospodarstvu porasti zanimanje za investicije. Još samo da taj optimizam zarazi poduzetnike.

Svi globalni IT giganti ukrcali su se već u vlak cloud computinga, a IBM se trudi prednjačiti u dovlačenju novog trenda do ‘mainstreama’. U posljednjih šest mjeseci prošli smo razvojni put od situacije u kojoj je to bila sveprisutna sintagma koju nitko nije potpuno razumio i pitao se treba li mu to uopće do danas, kad svi razumiju što je cloud computing i pitaju se kako ga iskoristiti. Gotovo svaka tvrtka na svijetu sada razmišlja o nekoj razini ‘clouda’, rekao je u razgovoru Walter Falk tijekom nedavne IBM-ove konferencije Impact u Las Vegasu. On je u IBM-ovu sjedištu zadužen za inicijativu cloud computinga, odnosno razvoj globalnog ekosustava tvrtki te za spajanja i akvizicije. Na strategiji razvoja cloud computinga u IBM-u rade nekoliko godina, ponuda privatnih oblaka već je razvijena, a sada izgrađuje ekosustav partnerskih tvrtki na koje se sve to oslanja. Moramo biti pružatelji privatnih oblaka za kompanije i javnih oblaka na globalnoj razini. Da bismo u tome uspjeli, moramo imati mnogo mogućnosti, što zahtijeva milijarde dolara investicija, kaže Falk.

IBM trenutačno radi na beta-verziji javnog oblaka koji se planira lansirati ovo ljetto. Prvi će se izbaciti u Sjevernoj Americi, nakon ljeta kreće se u Europu (podatkovni centar bit će u Njemačkoj), a nakon toga u Aziju. Potražnja za cloud computingom sigurno raste, sljedećih šest mjeseci traje faza izgradnje, a od sljedeće godine faza primjene i prihvaćanja mnogih rješenja za privatne i javne oblake, pri čemu će najzastupljeniji biti hibridni oblik između javnog i privatnog, kaže Falk.

Upotreba cloud computinga u tvrtkama još je u početnoj fazi, ali kao što kaže Falk, IBM u ovom trenutku radi s tisućama kompanija i vladama po svijetu koje traže metode upotrebe tog načina poslovanja i vjeruje da će to postati uobičajeni način korištenja IT usluga. Ušteda kao najvažniji motiv prelaska na cloud computing trenutačno je glavni argument, a učinci se sada već mogu kvantificirati, što je, kaže Falk, iznimno važno za daljnje prihvaćanje. Kad je riječ o sigurnosti, koja slovi kao glavni nedostatak cloud computinga, Falk kaže da su i banke prije deset godina govorile da internet nije siguran. Danas je internetsko bankarstvo gotovo jedini način na koji se koristimo tim uslugama.

Izazovi jesu tehnički i sigurnosni, ali zato tomu posvećujemo veliku pozornost i gradimo čvrstu arhitekturu, kaže Falk dodajući da cloud može biti sigurniji od bilo čega što danas postoji na internetu. Važna karika u tom lancu jest integracija samih oblaka i kompanija i oblaka. Stratešku akviziciju Cast Iron Systema, lidera u integraciji SaaS, analitičari smatraju odličnim potezom jer je IBM tako efikasno riješio važan segment cloud-integracije koji sâmi nema, a mali Cast Iron to, rekao je Steve Mills, viši potpredsjednik Softverne grupe, radi najbolje. U ponudi cloud-infrastrukture zbog velikih ulaganja profilirat će se samo nekoliko globalnih igrača kao što su Google, Amazon, IBM, Microsoft i HP i ona će biti manje-više slična. Diferencijacija i bitka za korisnike vodit će se na polju usluga, odnosno njihovih varijacija, u čemu i jest bit cloud computinga.

Na valu koncepta cloud computinga mogle bi profitirati i mnoge druge tvrtke, ponajviše one koje osmišljavaju aplikativna rješenja. Danas je prilično jednostavno napraviti aplikaciju koju možete podići u oblak. U tome vas podupire i poslovni model: ako nitko ne upotrebljava vašu aplikaciju, vjerojatno nećete ništa platiti iako onda, vjerojatno, ni aplikacija nema smisla. No to je prostor za otvaranja niza novih tvrtki u Hrvatskoj koje uz vrlo mali trošak mogu pokrenuti posao i održavati ga profitabilnim, kaže Ratko Mutavdžić, direktor u Segmentu rješenja za javnu upravu u Microsoftu Hrvatska. Hosteri ili infrastrukturni pružatelji imaju malo teži zadatak zbog raširene konkurencije. Iako se uglavnom koncentriramo na velike igrače, Microsoft i Google samo su dva od nekoliko stotina pružatelja usluge cloud computinga danas u svijetu. Njihova infrastruktura, odnosno ponuda, može se iskoristiti i u Hrvatskoj uz nekoliko klikova mišem. U posljednje vrijeme raste segment privatnih cloud-investicija i ‘hoster based cloud’ investicija. Podizanje cloud-infrastrukture u točno ograničenom području velik je potencijal za lokalne tvrtke. Naprimjer, može se očekivati da će država za svoje potrebe graditi cloud-infrastrukturu, ali ona će se zbog isključivog nadzora nad podacima morati postaviti unutar državnih granica. U tome globalni igrači gube nad ponudom lokalnih, kaže Mutavdžić.

Na strani pružatelja novih usluga najviše bi mogli profitirati developeri aplikacija, a hosting-tvrtke moraju biti kreativnije nego dosad i dobro osmisli poslovnu vrijednost koju nude iznad osnovne infrastrukture. Mali pružatelji usluga uvijek imaju prilike za nove poslovne iskoreke oslanjajući se, prije svega, na vlastitu fleksibilnost, predanost, brzinu i koncentraciju znanja, kaže Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa, dodajući da su najveći izazov nedovoljno novca iako je pitanje investicije i potrebnog znanja u podatkovni centar nešto što se može prevladati kvalitetnim partnerskim odnosom. Prirodno je očekivati, kaže Gabrić, da upravo telekomunikacijske tvrtke budu jedan od glavnih oslonaca razvoja modela cloud computinga. U tom se kontekstu uskoro može očekivati stvaranje udruga globalnih softverskih i telekomunikacijskih tvrtki.

Područja na kojima troškovi dramatično rastu jesu pohrana i upravljanje podacima zbog rasta količine podataka kojima tvrtke raspolažu i koje moraju analizirati pa se sve češće koristi i odavno poznata virtualizacija. Prema nekim analizama danas se oko 40 posto instaliranih high-end servera još zasniva na single-core procesorima starije generacije, čemu je pridonijela i činjenica da su mnoge nadogradnje ili zamjene tijekom 2009. bile odgođene. Novi serveri osim smanjene potrošnje električne energije, manjih dimenzija, te znatno veće učinkovitosti donose znatne uštede (investicija se isplati kroz dva-tri kvartala), posebno ako se virtualiziraju, kaže Tomas Pukljak, direktor Fujitsu u Hrvatskoj. Virtualizacija je jedan kotačić u cloud computing konceptu za koji Puljak smatra da će, zaživi li u cijelosti, radikalno promijeniti IT. Softver kao usluga (SaaS) jednostavniji je dio priče i sa strane pružatelja usluga i korisnika, dok je osiguravanje Infrastrukture ili Platforme kao usluga (IaaS, PaaS) znatno kompliciranije jer zahtijeva velika početna ulaganja pa će taj prostor ostati velikim globalnim kompanijama. Galinec potencijal vidi u telekomunikacijskim kompanijama koje imaju dovoljno kapitala i drugih resursa da mogu investirati u gradnju megadata centara koji će biti spremni nuditi cloud computing usluge. HT već danas nudi usluge infrastrukture kao servisa, odnosno, iznajmljivanje data centar usluga. Raspolažemo velikom infrastrukturom zanimljivom vanjskim korisnicima pa je logično da širimo portfelj usluga (disaster recovery, managed servers, virtualiziranu okolinu za vanjske korisnike…), kaže Sven Marušić, operativni direktor Sektora za informacijske i poslovne sustave HT-a, dodajući da će HT nuditi integriranu ponudu te segmente cloud computinga. Prema njemu sigurnost i privatnost nikad dosad nisu bile kočnice tehnoloških inovacija pa vjerojatno to neće biti ni sada.

Vjerujemo da će pritisak tržišta, koje i dalje traži nove proizvode i usluge, u kombinaciji s nedostatkom kapitala natjerati korisnike da se počnu odlučivati za cloud computing i neke oblike outsourcinga poslovnih IT servisa. Cloud computing nije rješenje za sve probleme i za svakoga, ali taj model osigurava brži povrat investicije i povećava agilnost poslovanja. Oblak može biti i interni model za pružanje IT usluga u velikoj kompaniji ili dijelu državne uprave, kaže Boris Bauk, direktor HP Hrvatska. Cloud computing je s nižim početnim troškovima i kraćim vremenom za postizanje produktivnosti bacilo rukavicu tradicionalnom modelu pružanja usluga, iako to nikako ne znači da će ga posve zamijeniti. Računarstvo u oblaku potencijalno donosi korist, ali korisnici moraju biti svjesni rizika i spina nova koje vendori plasiraju kroz svoje marketinške aktivnosti. S dobavljačima izbjegavajte razgovarati o oblaku. Umjesto toga razgovarajte o specifičnim aspektima za koje ste zainteresirani: usluge razvoja i održavanja aplikacija, uporaba infrastrukture, unapređenje poslovnih procesa. Korisnici već danas moraju formirati svoj pogled na oblak, neovisno o pojedinom vendoru, zaključuje Maglić, ističući da uvijek valja imati na umu kako je riječ o obliku outsourcinga s kojim su organizacije u prošlosti imale pozitivnih ali i vrlo negativnih iskustava.