Procjena snage na sajmu – Najveća je

je brend proširiti tagliatellama, rezancima i špa-getima – naglasio je Šimunić. Njegovo inzistiranje da polovinu prihoda tvrtka ostvaruje od prodaje sirovina namijenjenih pekarskoj industriji pokazalo se vrlo dobrim potezom. U taj je segment ušao nedugo nakon što je pokrenuo proizvodnju svježe tjestenine. Naime, svjestan nužnosti povezivanja biznisa i znanosti, uputio se na Prehrambeno-biotehnički fakultet gdje je tražio da mu pokažu inovativan projekt u visokom stupnju dovršenosti. Od stručnjaka na PBF-u stekao je znanje, a sam je osigurao materijalne uvjete za proizvodnju i tržište.

Inovacija je bila Aurelijina sirovina za kukuruzni kruh. Ta nova sirovina omogućila je da se od kukuruznog brašna, koje inače teško upija vodu, napravi koncentrat za elastično tijesto, što pekarskoj industriji olakšava izradu kukuruznih bageta, lisnatog tijesta i kroasana. Naše klasije ima kapacitet proizvesti na godinu 1.000 tona koncentrata za fine kukuruzne, ražene pekarske proizvode koje plasira pekarima, a u planu je, kaže Šimunić, ponuda heljdinog koncentrata koji je zbog odličnih nutritivnih vrijednosti okarakterizirao kao buduću zvijezdu funkcionalne hrane. Danas nudi pet sirovina, ali prevladava kukuruzni koncentrat.

• Najprije smo počeli proizvoditi na poluindustrijskoj liniji, međutim reakcija tržišta bila je tako dobra da smo vrlo brzo prešli na drugi investicijski ciklus i kupili liniju znatno većeg kapaciteta. Nismo je, međutim, mogli smjestiti u postojeći proizvodni pogon nego u Jakovlje. Kad smo vidjeli reakciju domaćeg tržišta, odmah smo se okrenuli izvozu, najprije Sloveniji, a zatim i Bosni. U Njemačkoj, poznatoj po jakoj pekarskoj tradiciji, odmah smo sklopili posao jer smo im donijeli inovativan proizvod. Najveće nam je priznanje bila preporuka njemačkih pekara svojim kolegama – naglasio je Šimunić.

Na domaćem tržištu poslovna im je politika suradnja sa svim pekarima koji ozbiljno podmiruju svoje obveze. Šimunić kaže kako ne može dopustiti da se proizvod koji se plasira na jaka tržišta naplaćuje kao zamjena za brašno ili da na naplatu čeka od 250 do 300 dana. – To je kao da ja vam dam mercedes, a vi meni 18 bicikala – slikovito je objasnio stanje na domaćem tržištu.

Smatra da su najbolji pokazatelj konkurentnosti sajmovi na koje redovito odlazi bar jedanput na godinu. Neki su od njih vodeći europski sajam pekarstva IBA u Düsseldorfu, a ove godine prvi put odlazi na sajam u Veronu u Italiji da bi se okušao u vrlo jakoj konkurenciji na području tjestenina. To je prilika, kaže, da se procijeni tvrtka, ali i potencijali pojedinog tržišta.

Procjena snage na sajmu – Najveća je teškoća u tome što Hrvatska nema imidž zemlje u kojoj se proizvodi, što je nadasve očito kad se izlaže i prezentira proizvode. Kad pročitate da je proizvod proizveden u Njemačkoj, već ste napravili pola posla jer ta zemlja ima gospodarski autoritet, ali ako piše da je iz Hrvatske, nema nema ni izdakla tu snagu, što znatno otežava plasman proizvoda ne samo u Zapadnoj nego i u Srednjoj i Istočnoj Europi – napomenuo je Šimunić.

No postoje i problemi na domaćem tržištu gdje, dodaje, proizvođači imaju mnogo zahtjevniji tretman nego uvoznici. Kaže da je dio problema u tome što u inozemstvu tvrte preferiraju vlastite proizvode. Ipak, svoju šansu na stranim tržištima vidi u halal certifikatu koji posjeduje. – Ne namjeravamo izvoziti u muslimanske zemlje na Bliskom istoku, već u europske zemlje poput Engleske, Skandinavije, Francuske i Švicarske gdje je halal kao tržišna niša iznimno atraktivan.

U svakoj od tih zemalja može se pronaći nekoliko distributera, već smo napravili neke korake – rekao je Šimunić. Potpora takvoj prodajnoj politici Našega klasja jednoga bi dana trebala omogućiti i otvaranje proizvodnog pogona u Ivanić Gradu, u kojem bi se ujedinila proizvodnja svježe tjestenine i sirovina za pekarstvo te povećali proizvodni kapaciteti koji su danas na obje adrese 2.000 tona na godinu.