Home / Financije / Što je Transpromo?

Što je Transpromo?

Gradske komunalne tvrtke na mjesec tiskaju račune o kojima razmišljaju kao o trošku. Zašto ih ne pretvoriti u koristan i efikasan marketinški alat koji generira prihode ne samo tvrtkama koje tiskaju račune nego i tvrtkama koje se tako oglašavaju?

Transpromo spaja transakcijski dokument (račun, izvod, razne obavijesti) i promotivni dokument (letak, brošura) u jedan dokument, a na osnovi podataka o računu uporabe usluge personalizira se ponuda u odnosu na korisnika. Naprimjer, zašto na računu za struju ne biste dobili obavijest o posebnim ponudama za žarulje koje štede energiju ili na računu za vodu popust za obiteljsko ljetovanje? Ta se metoda u europskim zemljama primjenjuje već godinama, a njezini dobi učinci odavna su dokazani. Kada korisnici na kućnu adresu dobiju Transpromov dokument, posvećuju mu puno veću pozornost nego običnim lećima umetnutima u račune. Transpromo potiče izravnu vezu između potrošača i tvrtki te povećava vjernost klijenata. Budući da tvrtke poput banaka, kartičarskih kuća, telekomunikacijskih kompanija i brojnih drugih već tiskaju račune, prilagodba na Transpromo im je financijski vrlo povoljna.

U vrijeme kada je sve teže popuniti proračune gradskih tvrtki, Transpromo se može pokazati kao izvanredan novi izvor prihoda, a trošak tiska računa može se transformirati u investiciju koja generira prihod. Gradske tvrtke izdaju brojne komunalne račune koji se mogu kvalitetno iskoristiti kao novi mediji kanal putem kojeg bi se mogle predstaviti relevantne ponude hrvatskim kućanstvima. Korisnici će biti zadovoljni zbog zanimljivih i korisnih informacija, tvrtke će dobiti iznimno efikasan kanal oglašavanja, a gradska komunalna tvrtka dodatno izvor prihoda.

Prema istraživanjima, korisnici u više od 95 posto čitaju račune u odnosu na ostale zaprimljene dokumente, a često se angažiraju do tri minute za svaki račun. Zašto ne iskoristiti te trenutke radi plasiranja ciljane komunikacije? Nerijetko se danas tiska i šalje samo transakcijski dokument bez promotivne poruke, što je, naravno, trošak za tvrtku. Zašto ne iskoristiti mogućnost da se trošak tiskanja računa transformira u novi izvor prihoda? Putem računa može se plasirati ciljana poruka, prilagođena svakom korisniku, a račun se može iskoristiti kao nov komunikacijski kanal.

Transpromo kao ideja primarno ima cilj tvrtkama omogućiti izravnu vezu s korisnikom, a posljedično omogućava i povećanje prodaje, profitabilnosti po korisniku i profit. Da bi se pokrenula ideja Transproma u bilo kojoj tvrtki, neovisno o tome je li riječ o javnoj ili privatnoj tvrtki, dovoljno je napraviti ciljani pilot-projekt da biste se uvjerili u učinkovitost takva komuniciranja – kaže Krešo Culjak, direktor Grafik.neta, tvrtke koja korisnicima pruža usluge na području interaktivnih grafičkih komunikacija, od tehnološke do savjetodavne potpore te distribuiru tiskarska rješenja i grafičku opremu uz potporu njihova partnera Kodaka.

Dobri učinci Transproma mogu se precizno izmjeriti, a u izniman odaziv potrošača (do 30 posto) već su se uvjerile brojne europske tvrtke kao što su španjolska Telefonica, njemački T-systems, britanski Telecom i austrijska VISA. Sljedeća može biti vaša.

Ovo znanje ugrađeno u inovacije znanstvenica omogućava pročelju komercijalnog potencijala njihovih otkrića i razvoj koncepcija novih proizvoda. Poduzetnicima pak novi postupci inoviranja omogućavaju pronalaženje ideja za inovacije iz postojećeg poslovanja i osmišljavanje nove ponude vrijednosti unapređenjem proizvoda, usluga ili poslovnog modela. BICRO-ova je ideja stoga pomoći poduzetnicima. To mogu biti znanstvenici, ali i ljudi iz industrije koji imaju inovativna rješenja i žele napraviti nov proizvod.

Mi pružamo adekvatne izvore financiranja u obliku sjemenskog kapitala i zajmova, ali i ulažemo u razvoj tehnološke infrastrukture – istaknuo je direktor Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO Dalibor Marijanović. BICRO financira osobe koje su završile fakultet ili doktorski studij pa otišle u industriju te ondje provele od tri do pet godina, upoznale procese i došle s novom idejom ili tehnologijom te na tom temelju osnovale svoju tvrtku.

Ti su ljudi riješili konkretni problem u proizvodnji ili ponudili posve nov pogled na situaciju. Riječ je o vrsti inovatora drukčijoj od onih koji osvaja nagrade za inovacije na raznim sajmovima, koji nisu manje važni, ali manje su komercijalni – objašnjava Marijanović.

Od 70-ak ideja BICRO je dosad financirao 13 projekata. Potrebno je od sedam do devet mjeseci od kontakta do potpisivanja ugovora. To se možda čini predužim razdobljem, ali prema riječima direktora Marijanovića, nužno je stvari posložiti na pravi način. Kad netko dođe s idejom, u pravilu nije uložio vrijeme u poslovni model ni u ozbiljnu analizu tržišta. Priprema projekta traje, a mora proći i stručnu recenziju BICRO-ovih i vanjskih recenzentata. Ako se svi uvjeti zadovolje, takvi inovativni poduzetnici mogu raspolagati s iznosom i do 12 milijuna kuna. Dosad je uz pomoć BICRO-a za takve projekte ugovoreno otprilike 65 milijuna kuna. Radi se prema načelu miljokaza, što znači da te tvrtke imaju svoje planove i, primjerice, nakon svake se tri mjeseca tijekom kojih su provele aktivnosti začrtane planom nastavlja financiranje.

Financiramo projekte sa 70 posto, a 30 posto očekuje se od onih koji su ih predložili. Oni moraju pokazati da su spremni uvjeriti i druge da je riječ o dobrom projektu ili uložiti svoj novac. Zaživi li projekt, novac nam se vrati; ne dogodi li se to, zajedno nosimo rizik loše investicije i obustavljamo projekt, s time da opremu i intelektualno vlasništvo u tom slučaju prenosimo na nekog trećeg – objasnio je Marijanović.

BICRO ulaže u istraživanje i razvoj. Na tom području Centar prije nije imao primjerenu potporu jer ono u što ulažu HBOR ili HAMAG usmjerava se u proizvodnju, marketing, prodaju, tj. u sve aktivnosti potrebne da tvrtka raste s prodajom. Nakon upotrebe BICRO-ova programa tvrtka može i mora koristiti se potporom drugih institucija ne pojaviti li se privatni investitor. Sektor čiji prihodi ovise o uslugama, u kojemu nema veće kapitalne opreme, u bilancama ne može mnogo očekivati od takvih potpora u približavanju proizvoda ili usluge tržištu. Prikazan je izvor financiranja u tom slučaju ‘venture’, odnosno rizični kapital. Fondovi rizičnog kapitala tada ulažu novac u zamjenu za određeni udjel u tvrtki da bi kad tvrtka naraste prodajom svog udjela kapitalizirali ulaganje. Sljedeći je korak razvoj fondova rizičnog kapitala.

U suradnji s MINGORP-om u tom smo programu i mi investitorii. Cilj je da fond bude vrijedan 15-ak milijuna eura, što je približno 10 investicija. Želim pokrenuti industriju rizičnog kapitala. Država sada svojim primjerom pokazuje privatnom sektoru da ima tržište za takvo što. Stoga podupiremo projekt gradnje Poslovne zone Vučevica – tehnološkog parka kao iznimno doprinos razvoju Splitsko-dalmatinske županije – zaključuje direktor Marijanović.