Home / Tvrtke i tržišta / Zagovornici financiranja proizvodnje vide pozitivne pomake

Zagovornici financiranja proizvodnje vide pozitivne pomake

Na valu koncepta cloud computinga mogle bi profitirati i mnoge druge tvrtke, ponajviše one koje osmišljavaju aplikativna rješenja. Danas je prilično jednostavno napraviti aplikaciju koju možete podići u oblak. U tome vas podupire i poslovni model: ako nitko ne upotrebljava vašu aplikaciju, vjerojatno nećete ništa platiti iako onda, vjerojatno, ni aplikacija nema smisla. No to je prostor za otvaranja niza novih tvrtki u Hrvatskoj koje uz vrlo mali trošak mogu pokrenuti posao i održavati ga profitabilnim.

Hosteri ili infrastrukturni pružatelji imaju malo teži zadatak zbog raširene konkurencije. Iako se uglavnom koncentriramo na velike igrače, Microsoft i Google samo su dva od nekoliko stotina pružatelja usluge cloud computinga danas u svijetu. Njihova infrastruktura, odnosno ponuda, može se iskoristiti i u Hrvatskoj uz nekoliko klikova mišem. U posljednje vrijeme raste segment privatnih cloud-investicija i ‘hoster based cloud’ investicija.

Podizanje cloud-infrastrukture u točno ograničenom području velik je potencijal za lokalne tvrtke. Naprimjer, može se očekivati da će država za svoje potrebe graditi cloud-infrastrukturu, ali ona će se zbog isključivog nadzora nad podacima morati postaviti unutar državnih granica. U tome globalni igrači gube nad ponudom lokalnih.

Na strani pružatelja novih usluga najviše bi mogli profitirati developeri aplikacija, a hosting-tvrtke moraju biti kreativnije nego dosad i dobro osmisli poslovnu vrijednost koju nude iznad osnovne infrastrukture. Mali pružatelji usluga uvijek imaju prilike za nove poslovne iskoreke oslanjajući se, prije svega, na vlastitu fleksibilnost, predanost, brzinu i koncentraciju znanja.

Prirodno je očekivati da upravo telekomunikacijske tvrtke budu jedan od glavnih oslonaca razvoja modela cloud computinga. U tom se kontekstu uskoro može očekivati stvaranje udruga globalnih softverskih i telekomunikacijskih tvrtki.

Područja na kojima troškovi dramatično rastu jesu pohrana i upravljanje podacima zbog rasta količine podataka kojima tvrtke raspolažu i koje moraju analizirati pa se sve češće koristi i odavno poznata virtualizacija. Prema nekim analizama danas se oko 40 posto instaliranih high-end servera još zasniva na single-core procesorima starije generacije, čemu je pridonijela i činjenica da su mnoge nadogradnje ili zamjene tijekom 2009. bile odgođene. Novi serveri osim smanjene potrošnje električne energije, manjih dimenzija, te znatno veće učinkovitosti donose znatne uštede, posebno ako se virtualiziraju.

Softver kao usluga (SaaS) jednostavniji je dio priče i sa strane pružatelja usluga i korisnika, dok je osiguravanje Infrastrukture ili Platforme kao usluga (IaaS, PaaS) znatno kompliciranije jer zahtijeva velika početna ulaganja pa će taj prostor ostati velikim globalnim kompanijama. Potencijal se vidi u telekomunikacijskim kompanijama koje imaju dovoljno kapitala i drugih resursa da mogu investirati u gradnju megadata centara koji će biti spremni nuditi cloud computing usluge.

Cloud computing nije rješenje za sve probleme i za svakoga, ali taj model osigurava brži povrat investicije i povećava agilnost poslovanja. Oblak može biti i interni model za pružanje IT usluga u velikoj kompaniji ili dijelu državne uprave. Računarstvo u oblaku potencijalno donosi korist, ali korisnici moraju biti svjesni rizika i spina koje vendori plasiraju kroz svoje marketinške aktivnosti.

Korisnici već danas moraju formirati svoj pogled na oblak, neovisno o pojedinom vendoru, ističući da uvijek valja imati na umu kako je riječ o obliku outsourcinga s kojim su organizacije u prošlosti imale pozitivnih ali i vrlo negativnih iskustava.