STUDENTI SPORTAŠI Sve je više onih koji kući donose i medalje i diplome

U protekle četiri godine sveučilišni sport reorganizirao se i postao masovan. Gotovo na svakom fakultetu postoje studentske sportske udruge.

Košarkaška momčad Agronomskog fakulteta prošlog je petka na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u finalu streetball košarkaškog turnira pobijedila mješovitu momčad sastavljenu od studenata Fakulteta elektrotehnike i računalstva, Filozofskog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta rezultatom 21 prema četiri.

Treće su mjesto na turniru koji se održao u sklopu Studentskoga dana sporta zauzeli studenti medicine iz Zagreba, a osim košarke i malonogometnog turnira brojni su građani glavnoga grada imali priliku vidjeti koliko je sport popularan među studentima.

Svrha je manifestacije, prema riječima organizatora Ronalda Štrumbergera, tajnika Hrvatskog sveučilišnog sportskog saveza, daljnja popularizacija studentskog sporta kao i upoznavanje javnosti s dosezima sveučilišnog sporta. Ništa manje bitna nije ni promocija vrhunskih sportskih rezultata koje su hrvatski studenti ostvarili na raznim domaćim i međunarodnim natjecanjima. U protekle četiri godine, govori Štrumberger, sveučilišni se sport reorganizirao i postao masovan. Gotovo na svakom fakultetu u Hrvatskoj postoje studentske sportske udruge i studenti imaju priliku kao nikada prije sudjelovati u čak 22 sportska natjecanja.

• Veliki broj studenta se u posljednjih nekoliko godina počeo rekreativno baviti sportom, a primijetili smo i novi trend: već afirmirani mladi profesionalni sportaši upisuju fakultete – kaže Štrumberger i dodaje da su čak i nogometnici koji igraju u prvoj hrvatskoj ligi shvatili kako bi im se nogometna karijera zbog jedne ozbiljnije ozljede mogla napravno prekinuti te da ne završe li fakultet nemaju nikakvo zvanje.

Svi studenti zainteresirani za bavljenje sportom na sveučilištu trebaju se javiti voditelju tjelesnog odgoja na svom fakultetu i od njega će dobiti sve potrebne informacije, odnosno mogu doznati u kojim se sportskim disciplinama mogu natjecati, gdje i kada mogu imati treninge, a već afirmirani sportaši se obično su dobrodošli jer produ li kvalifikaciju moći će sudjelovati na međunarodnim studentskim smotrama poput Univerzijade.

No unatoč volji i trudu pojedinaca hrvatski sveučilišni sport susreće se i s brojnim problemima. Primjerice, Sveučilište u Zagrebu od svih sportskih objekata na raspolaganju ima samo dvoranu Fakulteta elektrotehnike i računarstva u kojoj se inače odvija i nastava tjelesnog odgoja. Osim problema s infrastrukturom uvođenje bolonjskog sustava mnoge je profesionalne sportaše koji su počeli studij naprosto natjerao da prekinu i posvete se isključivo treniranju i natjecanjima. Kako bi se taj problem pokušao riješiti, Hrvatski olimpijski odbor prošle je godine proveo nacionalnu kategorizaciju sportaša, na sveučilištima kako bi se kojačno saznalo koliko profesionalnih sportaša trenutačno studira. Osim što su proveli kategorizaciju sportaša u Hrvatskom olimpijskom odboru su, kaže Biserka Vrbeć koja je bila zadužena za taj projekt, s rektorima i dekanima postigli dogovor da se profesionalnim sportašima izide u susret kad se pripremaju za međunarodno natjecanje.

• Rektorski zbor usvojio je naše preporuke i prosljedio ih sveučilištima. Nije nam bio cilj tim preporukama poslati poruku kako profesionalnim sportašima profesori trebaju popuštati na ispitima, već smo htjeli da im se eventualno pomaknu ispitni rokovi ili da im fakultet dopusti da primjerice vježbe i seminare odrade u drugim terminima – rekla je Vrbeć. Međutim, kao što neslužbeno doznajemo, projekt Olimpijskog odbora i nije zaživio u punom smislu riječi, odnosno sveučilišta nisu u potpunosti postupila prema napucima pa i dalje vrhunski sportaši, posebno oni koji se bave malim sportovima, često odustaju od studija.

Ante Tomić, nogometaš Dinama, i njegov prezimenjak Petar, iz vinkovačke Cibalije, osim što imaju isto prezime u budućnosti će se baviti i istom strukom. Naime obojica studiraju ekonomiju, a u toj se struci želi okušati i brončana olimpijka u tekvandou Martina Zupčić kao i njezin brat Tomislav koji je na pragu stolnoteniske reprezentacije Hrvatske.

Od rukometašice Lokomotive, njih čak 11 studira na raznim fakultetima. Studij ekonomije privukao je tenisačice Ivanu i Mariju Abramović, koje između turnira na kojima nastupaju na ZŠEM-u polažu ispita. Prema riječima sportskih djelatnika veslanje je najmasovniji studentski sport tako da u Hrvatskoj osim svjetskih prvaka Damira Martina i Valenta Sinkovića još 380 profesionalnih veslača studira na raznim fakultetima.

Renato Čengić iz Zagrebačkog športskog saveza smatra da je glavni razlog zbog kojega vrhunski sportaši odustaju od studija upravo novac. Naime, prema njegovim riječima, profesionalni sportaši iz manjih sportova gdje nema mnogo novca u pravilu češće završavaju studij jer im sport kojim se bave ne može osigurati egzistenciju, a oni koji se bave nogometom, rukometom i košarkom često vrlo brzo napuste studij. Razlog tomu je, smatra on, što sportaši najpopularnijih sportova već sa 17 ili 18 godina potpisuju profesionalne ugovore te im uz strahovit tempo treniranja i natjecanja ne ostaje vremena za studentske obaveze i učenje za ispite.

Osim toga, ističe Čengić, tenisač koji je na svjetskoj rang-listi među sto najboljih u četiri do pet godina, koliko inače traje studij, igrajući na turnirima može zaraditi više novca nego što bi zaradio tijekom cijelog života baveći se strukom za koju bi se školovao na nekom od fakulteta.

• Profesionalni je sport dobro uhodan i vrlo profitabilan posao. Danas se tu ‘vrti’ velika količina novca i sportaši su nažalost postali roba na tržištu, što znači da u arenu ulaze sve mladi. Kada mladi sportaš potpiše profesionalni ugovor s nekim klubom, tada klub praktički postaje vlasnik njegova vremena te mu uz treninge i natjecanja ne ostaje vremena za studiranje – govori Čengić i dodaje kako bi sportašima koji se bave sportovima gdje se ne ‘okreće’ velik novac bilo svakako preporučljivo da studiraju kako bi si osigurali egzistenciju nakon što završe sportsku karijeru.

Goran Radanović, direktor Hrvatske stolnoteniske reprezentacije, smatra da bi profesionalni sportaši iz takozvanih malih sportova poput stolnog tenisa, plivanja ili borilačkih vještina u svakom slučaju trebali upisivati studij. Osim što bi po završetku studija stekli diplomu, nastavlja Radanović, sport im pruža priliku i da odlaze u inozemstvo.

• Gordan Kožulj i Duje Draganja su zahvaljujući plivanju upisali i završili fakultete u SAD-u. Dosta sportaša dobilo je stipendije za inozemna sveučilišta, a nedavno je i Bruno Šaršon, igrač u prvoj hrvatskoj ligi i student elektrotehnike dobio stipendiju, te će idućih pola godine provesti u Švedskoj gdje će završiti posljednju godinu fakulteta – rekao je Radanović. Košarkaši s početka ove priče nisu profesionalni igrači, a organizirani studentski sport bi prije svega trebao biti sustav koji će studentima ponuditi rekreaciju. Kvaliteta će, zaključuje Štrumberger, doći sama po sebi jer svjetski kao i hrvatski trendovi pokazuju da sve više profesionalnih sportaša upisuje i završava fakultete.