Šukerov paket poreznih promjena

Vlada je u sklopu Programa gospodarskog oporavka najavila i promjene sustava oporezivanja. To je pokrenulo pravu lavinu uglavnom nekompetentnih i fiskalno besmislenih nagađanja o poreznim promjenama. Uspoređno se svako tko u Hrvatskoj imalo drži do sebe našao pozvanim predložiti neku poreznu promjenu. U toj zbrici nagađanja, prijedloga i osvrta na prijedloge porezni obveznici i osobito poduzetnici više ne znaju što trebaju očekivati i za što se moraju pravodobno pripremati.

Nedorečenim prijedlozima poreznih promjena, poopćenima tako da mogu značiti ništa i svašta, Vlada je ponovno potaknula stvaranje porezne nesigurnosti u Hrvatskoj. Toj nesigurnosti osobito pridonose i ‘blic-porezi’ kao što su ishitreno uvedena dva potpuno promašena ‘harača’. Nedugo nakon što je ishitreno predložila uvođenje ta dva promašena krizna poreza, Vlada je još hitrije predložila i njihovo uklanjanje na prosječna primanja, a Sabor sve to poslušno izglasovao (ukidanje je 23. travnja već izglasovano na sjednici Sabora).

U zbrici prijedloga poreznih promjena pozornost se može posvetiti jedino prijedlozima poreznih promjena koje predlaže Vlada i koje se spominju u Planu provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka. Premda su Vladini prijedlozi toliko nedorečeni da se iz njih ne može zaključiti ni što se planira izmijeniti već u lipnju ove godine, zasad su to jedini službeni prijedlozi poreznih promjena. Za sve ostale (neslužbene i uglavnom besmislene) prijedloge poreznih promjena nemamo dovoljno novinskog prostora.

Predloženo je smanjenje broja i visine stopa poreza na dohodak, i to na samo tri stope po 12, 25 i 40 posto. Zatim, u sklopu kratkoročnih mjera Programa gospodarskog oporavka predloženo je i spomenuto uklanjanje promašenih kriznih poreza od 1. studenoga 2010. Osim spomenutih izmjena stopa poreza na dohodak za sve se ostale prijedloge još, zapravo, ne zna ništa. A i u vezi s tim promjenama stopa sve je loše vremenski određeno, jer to će za velik dio poreznih obveznika značiti da će u tijeku iste godine prvih šest mjeseci plaćati porez prema stopi od npr. 15 posto, a drugih šest mjeseci prema stopi od 12 posto. A zapravo će se tijekom godine porez na dohodak plaćati prema prosječnoj stopi od 13,5 posto, a ne obećanoj nižoj stopi. Nadalje, to znači i da će svi zbog toga morati predavati porezne prijave, uključujući one…

Ministar Šuker godinama je ispitivanje podrijetla imovine kvalificirao kao ‘komunistički relikt’, a sada pod kodnim nazivom ‘puna primjena OIB-a’ uvodi imovinske kartice.