Home / Biznis i politika / ATLANTSKA PLOVIDBA

ATLANTSKA PLOVIDBA

Ovogodišnji pozivi za glavne skupštine trgovačkih društava među točkama dnevnog reda često imaju i onu o širenju na nove djelatnosti. Jedni ulaze u nove poslove koji imaju veze s temeljnim biznisom, a drugi na nepoznata im područja jer im se za to pružila prilika.

Iako mnogi smatraju da je prevelik i da se nema kamo dalje širiti na domaćem tržištu, Agrokor priprema ulazak u nekoliko novih biznisa. Dvije njegove perjanice Konzum i Ledo registrirale su se za nove djelatnosti, a očekuje se da najavljenja liberalizacija poštanskih usluga bude okidač za ulazak u taj biznis. O Agrokorovu ulasku u trgovinu naftnim derivatima govori se već neko vrijeme, no sada je Konzum i službeno registriran za proizvodnju, transport i trgovinu naftnim derivatima. Konzum bi, ovisno o iznosu koji se planira uložiti, u kratkom vremenu mogao postati treći najveći hrvatski distributer naftnih derivata ako bi pokraj svojih 40-ak velikih trgovačkih centara sagradio benzinske postaje.

Sada je vrijeme da se pokuša s onim o čemu se dosad samo razmišljalo, zaključak je koji proizlazi iz prijema nekoliko domaćih tvrtki koje su se u borbu s recesijom upustile širenjem na nova područja.

Dok je to prije bila usputna pojava, ovogodišnji pozivi za glavne skupštine trgovačkih društava među točkama dnevnog reda često imaju i onu o širenju u nove djelatnosti. Budući da još nema vidljivih znakova oporavka, poduzetnici su, očito, postali svjesni da na malom domaćem tržištu imaju malo izbora: ili sreću potražiti u drugim biznisima ili smanjiti broj ljudi i rezati troškove dok se ima što rezati. Naime, diverzifikacija načelno pomaže tvrtkama u stabilizaciji novčanog toka i smanjenju rizika jer dok jedno poslovanje stagnira, drugo ga može izvući. Međutim, pritom je nužno paziti poštije li se dovoljna sinergija ili će tvrtka samo raspršiti resurse.

Agrokor, Konzum ulazi u biznis s naftnim derivatima, a Ledo u proizvodnju čokolade, preradu mesa i mesnih prerađevina te konzerviranje voća i povrća. Viadukt širi djelatnost na javni prijevoz u linijskom obalnom i međunarodnom pomorskom prometu, napravio strateški iskorak u pomorskim radovima. AutoZubak počinje proizvoditi prvi hrvatski autobus, a putem AMC Asistencije ulazi na tržište pružanja tehničke pomoći i prijevoz vozila u kvaru.

Ivica Todorić priprema ulazak u nekoliko novih biznisa. Stručnjaci njegove poteze ocjenjuju logičnim jer je riječ o širenju na poslove koji se dopunjuju s postojećima. No pritom bi mogao ozbiljno ugroziti konkurenciju. Ledo pak svoje poslovanje dopunjuje proizvodnjom čokolade i proizvoda od čokolade, preradom mesa i mesnih prerađevina te preradom i konzerviranjem voća i povrća. Tako će taj regionalni lider u proizvodnji sladoleda i zamrznute hrane znatno proširiti svoj portfelj, a s obzirom na snagu kompanije i brenda vjerojatno ozbiljno ugroziti konkurenciju, bar kad je riječ o prostoru na Konzumovim policama.

Kakvi su točno planovi Agrokorovih tvrtki u novim djelatnostima, u Koncernu nisu željeli komentirati. Analitičari smatraju da je Ledu širenje u novi biznis pametan potez s obzirom na dobro organiziranu i razvijenu vlastitu distribuciju koja je u Hrvatskoj za proizvođače često velik problem. Agrokor osim toga reagira na pasivnost domaćih proizvođača koji sve više gube bitku s uvoznim konkurencijom, zato ne bi bilo čudno kad bi Ledo za neko vrijeme prestigao konkurenciju s obzirom na regionalne ambicije i resurse.

Osim tih dvaju širenja Agrokor, čiji se Tisak već registrirao za paketnu dostavu, mogao bi snažnije ući u cjelokupni poštanski biznis jer se potpuna liberalizacija očekuje do kraja godine. U tom kontekstu možda se ostvari i akvizicija CityExa.

Uz Agrokor djelatnost širi i Viadukt, koji bi se u budućnosti trebao baviti javnim prijevozom u linijskom obalnom i međunarodnom pomorskom prometu kao i privozom i odvezom brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata. Iako se u poslovno-tjih građevinskoj kompaniji ne može doznati što se konkretno planira, u Viaduktu su svojedobno objašnjavali da zasad nije riječ o pravom ulasku u taj biznis, nego da su se registrirali zbog zakonskih propisa.

Naime, tvrtka je 2008. kupila trajekt Žigljen za potrebe gradnje Pelješkog mosta i uložila u pomorsku opremu za njegovu gradnju, zbog čega se kao vlasnica te opreme registrirala za djelatnosti koje pokrivaju njezinu upotrebu. Budući da je Viadukt zbog potreba gradnje Pelješkog mosta, koja je sada zaustavljena, napravio strateški iskorak u pomorske radove, ne bi bilo iznenađenja da pad prihoda iz osnovne djelatnosti nadomjesti diverzifikacijom u novi biznis.

Kraševe nove djelatnosti odsad će biti organiziranje koncerata, priredbi, revija, izložaba, festivala, zabavnih igara i sličnog, djelatnost zabavnih i tematskih parkova te sportska rekreacija i poduka. Kraš neće postati koncertna direkcija. Ta je do registracija ispunjene zakonskih propisa jer se nekima od tih djelatnosti već bavimo u svojim marketinškim aktivnostima radi jačanja brendova koje imamo.

U najvećem domaćem konditoru odlučili su se aktivnije postaviti i marketinški pristupiti odgoju potrošača od najranije dobi priredbama poput ‘Kraševe slatke bajke’ koja se za djecu organizira u prosincu. Želeći uspostaviti neposredan kontakt s potrošačima, tvrtka gradi i tematski ekopark s farmom i popratnim sadržajima poput sportova na vodi i terenu na lokaciji koju je 2006. kupila pokraj Pisarovine. Park bi ponajprije trebao biti potpora brendu Životinjskog carstva, a jednog dana, kaže Vidaković, možda se razvije u veći zabavni park nakon što je propala ideja o hrvatskom Gardalandu na sadašnjoj Kraševoj lokaciji na zagrebačkim Ravnicama.

U kontekstu te priče Kraš bi Ledov ulazak u proizvodnju čokolade mogao stajati gubitka dijela tržišnog udjela. Vidaković je taj potez komentirala riječima: ‘Kad se u ovoj državi ne možemo dogovoriti tko će što raditi…’ U Krašu ne vjeruju da će Ledo, koji već ima čokoladu u obliku preljeva za sladoled, ući u sav čokoladni biznis jer za to treba mnogo uložiti u tehnologiju, no svjesni su da mu je put olakšan zbog njegove tržišne snage.

Nešto ranije ove godine u diverzifikaciji se upustio i AutoZubak predstavivši prvi hrvatski autobus. U razvoj Crubusa AutoZubak u vlasništvu Pave Zubaka dosad je uložio 120 milijuna kuna, a do kraja 2011. planira uložiti još 100 milijuna kuna te isto toliko 2012. Prema planovima ove godine počinje proizvodnja takozvane nulte serije autobusa kojom će se optimirati proizvod i proizvodni procesi, a već sljedeće godine planira se druga faza tvornice te nastavak proizvodnje.

Osim toga nedavno je počela raditi AMC Asistencija kojom AutoZubak ulazi na tržište pružanja tehničke pomoći na cesti i na moru te organizacija prijevoza pokretnih i nepokretnih vozila u kvaru i oštećenih vozila u prometnim nezgodama na području Hrvatske i cijele Europe.

Atlantska plovidba pak počinje graditi novi poslovno-stambeni blok čija se investicija procjenjuje na 18 do 20 milijuna eura. Predsjednik Uprave, kapetan Ante Jerković kaže da nije riječ o klasičnoj diverzifikaciji, nego o gradnji novog i adekvatnog poslovnog prostora za vlastite potrebe, pri čemu se višak prostora iskorištava na najbolji način.

Prostor od 23 tisuće četvornih metara, koliko je predviđeno urbanističkim planom, više je nego što nam treba – dovoljno nam je otprilike 3.000 četvornih metara. Zato smo zaključili da se preostali dio ‘viška’ kvadrata može unovčiti tako da sama Atlantska plovidba svoj prostor dobije bezplatno. Da je situacija na tržištu nekretnina ostala kakva je bila kao prije tri-četiri godine, mogli smo ostvariti i čistu dobit od 10-ak milijuna eura – kaže Jerković.

Od potencijalnih ozbiljnijih diverzifikacija na pomolu je ona Atlantic Grupe iako zasad nema mnogo sreće sa željenim akvizicijama Podravke i slovenske Droge Kolinske. Više izgleda daje se akviziciji Kalničkih voda, pa bi Atlantic uz distribuciju i proizvodnju kozmetike, dodataka prehrani, hrane za sportaše i lanca ljekarni mogao postati i proizvođač vode ili, u boljem slučaju, većeg portfelja prehrambenih proizvoda.

U svim tim slučajevima riječ je o povezanoj diverzifikaciji koja ima veze s temeljnim biznisom (i prodaja goriva jest maloprodaja), pri čemu se iskorištava postojeća prodajna sila, marketinški i drugi resursi te brend. Zasad se nitko, osim možda Adris grupe, za koju se spekulira da ulazi u energetiku, ne sprema na konglomeratsku (nepovezanu) diverzifikaciju.

Stručnjaci se slažu da je u hrvatskim uvjetima uz geografsko širenje samo ekspanzija na nove biznise koje menadžment dobro razumije najbolje rješenje. Ne bi bilo mudro da se u recesiji ustanovi da se širenjem na nepoznato područje zaključi da to možda nije bio najštetniji potez.