I mi bismo pili fina vina po tri eura

Lani se ministar turizma Damir Bajs uzdao da će turističku sezonu spasiti gosti iz Srbije, ove godine direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić snažno računa na goste iz Bosne i Hercegovine. Jedan od njih dvojice iduće će godine zacijelo spas za turizam tražiti na Kosovu, s jednakim uspjehom kao u Srbiji i BiH. Iako gosti iz BiH čine samo nešto više od dva posto ukupnog broja stranih turista u Hrvatskoj, što upućuje na potencijal tog tržišta, njihov se broj lani smanjio za 10 posto u odnosu na godinu ranije. Nema šanse da išta bolje bude i ove sezone jer se ‘Hrvatska neće utrkivati u jeftinim cijenama s konkurencijom’, kako je to prije nekoliko dana u Sarajevu izjavio Bulić.

Kad tržištu ponudiš butelju kvalitetna vina po tri eura, možeš računati na to da će ono dobro reagirati, bilo da je riječ o hrvatskom bilo o kineskom tržištu. Na žalost hrvatskih vinoljubaca ta je povlastica rezervirana za Kineze. Tvrtna Badel 1862 ovih se dana pohvalila kako je do sada uspjela prodati 70-ak tisuća butelja vina u vrijednosti 200-tinjak tisuća eura na kinesko tržište. Štoviše, ovih je dana u Kinu krenula šesta isporuka hrvatskih vina pod originalnim imenom, opremom i dizajnom prilagođenom kineskom tržištu. Badel 1862 u Kinu izvozi pet vrsta vina, od kojih je nositelj kvalitetno crveno vino vinarije Svirče – Plavac Hvar, a uz njega izvoze se i kvalitetna vina Graševina Križevci i Rose Benkovac, te vrhunska vina Ivan Dolac Hvar i Postup Pelješac.

Seljacima je s poplavom pao mrak na oči. Voda je odnijela pola proizvodnje povrća i voća, a urod je oranica smanjen 60 posto. I dok uvoza pšenice sada neće biti jer su i druge zemlje proizvođači pod vodom (zato će biti skuplji kruha), još će ove godine svanuti Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj i Turskoj – ondje će se nabavljati voće i povrće. Zbog poplave ruke zadovoljno mogu protrljati i osiguravatelji. U isplati šteta procijenjenih na milijardu kuna oni neće sudjelovati jer većina seljaka novca za osiguranje nema. Novca zato vjerojatno neće biti ni za sjetvu iduće godine, što znači da nam se ‘piše’ i uvoz pšenice.

Nema ništa čudno ni neočekivano u tome što su odvjetnici šestorice menadžera te bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Damira Polančeca, osumnjčenih u aferi Spice, na listu svjedoka stavili bivšeg premijera Ivu Sanadera. Neočekivano je, međutim, da su se na listi od 56 svjedoka obrane našla ime-na poput Milana Artukovića koji je, doduše, svojedobno bio u NO-u Podravke, ali je iz njega izašao još prije pune četiri godine nakon što je Franck prodao svoj paket Podravkih dionica. Franck je imao 4,3 posto dionica koje je od njega kupila sama Podravka, a nikada nije razjašnjeno što je Artukovića uopće motiviralo da ih proda. Stavljanje Artukovića na listu svjedoka obrane moglo bi napokon dati odgovor i na to pitanje.

Ne nađe li splitski Konstruktor-inženjering pod hitno neki veći posao u inozemstvu, prijeti mu financijski kolaps, a dok mu prijeti financijski kolaps, ne može računati da će mu i jedna banka na ovome svijetu dati jamstva za bilo kakav posao. Izgubljen posao u Crnoj Gori te obustavljene hrvatske investicije u cestogradnju dovele su kompaniju koju vodi Željko Žderić do toga da više ne može platiti ni porez. Porezna uprava prošlog je tjedna blokirala Konstruktorov žiro-račun, a Žderić, Željko Žderić koji je još nedavno tvrdio da će sigurno imati jamstva za posao stoljeća u Crnoj Gori, tvrdi da je s poreznim dogovorom obročnu otplatu poreznog duga i da očekuje skoru debolokadu računa.

Tiho i bez ikakve medijske pompe ugašen je MTČ. Nekoć tekstilni div s više tisuća zapošlenih u stečaju je završio prije mjesec dana, mnogo kasnije nego što je trebao. Stečajna upraviteljica još nije uspjela napraviti detalju analizu financija te još nije utvrđeno koliki je ukupni dug MTČ-a prema državi kojoj godinama nije plaćao ni poreze ni doprinose. Prema prvim procjenama, samo dugovanja prema radnicima iznose 24 milijuna kuna. Vjerovnici mogu eventualno računati da će svoja potraživanja naplatiti uspjele li se natječajem pronaći netko tko će zakupiti proizvodne hale.

Poslodavci bjesne na sindikate jer realni sektor tone pod teretom javnoga. Sindikati bjesne na poslodavce i Vladu jer na prijedlog jednih drugi im sve dublje posežu u džep. Nitko nikoga ne razumije. Može li se onda išta promijeniti sedmodnevnim ‘timeoutom’? Malo vjerojatno, posebno s novom Vladinom figom u džepu – novim ‘glavnim’ pregovaračem, bivšim hupovcem i sadašnjim ministrom gospodarstva Durom Popijačem. Loptica je tako prebačena iz ruku onoga tko im ne može dati jer nema odakle u ruke onoga tko im neće dati jer ne želi. Sidikati bi još mogli žaliti za ministrom Ivanom Šukerom. Je li referendum naznaka scenarija koji nitko ne želi, masovnih prosvjeda i bunta?

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić likuje. Trgovački sud u Zagrebu odbio je upisati novu Upravu i Nadzorni odbor Zagrebačkog holdinga u sudski registar, navodno, zbog proceduralne pogreške. Cijena odrađenog posla te institucije pravne države bit će golema. Bandić je dobio priliku da bivšim stranačkim kolegama iz SDP-a naplati svoja ‘potraživanja’, što može učiniti poništenjem svih odluka koje je čelnistvo Holdinga donijelo bez njegove volje. Tako može pasti plan investicija vrijedan 1,2 milijarde kuna i imenovanje Uprave i NO-a. Može početi raditi sve iznova, po vlastitim zamislima, pa koliko koštalo da koštalo.

Kriza je proizvela mnoštvo propalih poduzetnika, a stvorila samo jednu krizu menadžersku zvijezdu.

Zbog namjere da Mađarima jasno predstavi situaciju u kojoj se nalaze, nova mađarska Vlada nekoliko je puta proteklih dana iz Europske unije dobila jasna upozorenja da treba paziti što govori, odnosno da bi joj bilo pametnije jezik držati za zubima. Prvo je potpredsjednik vladajućeg Fidesza u četvrtak pro-uzročio nagli pad forinte izjavivši da je izbjegavanje bankrota države trenutačno najvažniji cilj Vladine politike. Zatim je stvar začinio glasnogovornik premijera Orbana izjavom da Mađarsku očekuje isto što i Grčku. Međunarodni analitičari pak odbacuju usporedbu s Grčkom kao činjenično neutemeljene i netočne.