INTELEKTUALNI KAPITAL Studenti poručuju da važne odluke moraju donositi najsposobniji

Projekt Future seminara o intelektualnom kapitalu zamišljen je kao interaktivni susret studenata i stručnjaka. Prvi je put realiziran 2006. i od tada se održava redovito. Ove godine na njemu je sudjelovalo 25 studenata i stručnjaka za područje intelektualnog kapitala.

• Velik je interes među studentima jer je ta tema tradicionalno zapostavljena, pa se o tome mnogo ne razgovara. Problem je s intelektualnim kapitalom što je neopipljiv i teško se mjeri. Međutim, ako se u njega ulaže, golem je povrat sredstava. Svako ulaganje u intelektualni kapital isplativo je i iznimno je važno za budućnost – kaže Ozren Winkler, voditelj tima za međunarodnu suradnju, ljetne škole i seminare u udruzi eStudent te od listopada i njezin idući predsjednik.

Projekt Future seminara o intelektualnom kapitalu zamišljen je kao interaktivni susret studenata i stručnjaka koji će pružiti priliku za razmjenjivanje mišljenja i iskustava. Osim studenata završnih godina, postdiplomana te znanstvenih novaka koji se bave ili ih zanima razvoj, upravljanje i mjerenje intelektualnog kapitala, na seminaru sudjeluje i sedmero predavača. Radi se o uglednim stručnjacima i zagovornicima društva znanja kao što su Charles Savage, Velimir Srčić, Peder Hofman-Bang, Dragomir Sundač, Nataša Švast, Davor Pavuna te idejni začetnik projekta ljetne škole intelektualnog kapitala Leif Edvinsson.

Projekt je prvi put realiziran 2006. i otada se redovito održava. Nakon tema o socijalnoj inteligenciji i neznanju, razumijevanju intelektualnog kapitala i dijeljenja znanja, ove se godine u raspravama posebna pozornost posvećuje upravo provedbi intelektualnog kapitala u tvrtkama.

• Intelektualni kapital važan je segment poslovanja i života ne samo jednog poduzeća nego i društva i države. U tom je smislu za svakog pojedinca najvažnije da razvije svoje ‘ja’ i spozna svoje intelektualne mogućnosti. Od tog koraka pa dalje ulaganje u intelektualni kapital postaje norma za uspjeh u poslovanju. Danas su kompanije toga sve svjesnije jer im tako diktira situacija na međunarodnom tržištu i uvjeti globalizacije. Međutim, da bi se promjena u poslovanju uistinu dogodila, kritična masa mora preuzeti kornilo da bi se novo a znanje i načini rada potencirali i realizirali – objašnjava Winkler. Nažalost, iako se u međunarodnim kompanijama u Hrvatskoj još donekle ulaže u intelektualni kapital, u mnogim domaćim tvrtkama, poručuje se s dubrovačkog seminara, to nije tako.

• Naše kompanije često rade na zastarjelim načelima, što je jasno kad ih se usporedi s radom multinacionalnih kompanija. Ne pridaje se dovoljno pozornosti intelektualnom kapitalu i na ulaganje u njega gleda se kao na minus u bilanci. Ta neo-sviještenost pomalo je apsurdna s obzirom na mnoge istaknute domaće autore koji upozoravaju na važnost i nužnost ulaganja u intelektualni kapital, poput Dragomira Sundača, koji je napisao knjigu ‘Intelektualni kapital’ iste godine kao i Stewart, za kojega svi znaju i kojeg se citira na svjetskoj razini – ističe Winkler i dodaje da pozitivnih primjera ipak ima, pogotovo među brojnim tvrtkama na istarskom području, koje su tradicionalno osvještenije o tim pitanjima.

Brodogradilište Uljanik dobar je primjer kako ulaganje u pametne poslovne procese i ljude polučuje uspjeh. Nije slučajno uspješnije od drugih – objašnjava Winkler. Sudionici seminara optimistično vjeruju da Hrvatska ima potencijal postati društvo znanja ako se samo promijeni mentalni sklop. Oni najsposobniji i s najviše iskustva moraju donositi važne odluke. Studenti koji su prisustvovali seminaru imaju potencijal da jednog dana postanu ta potrebna kritična masa koja će razvijati svijest o društvenoj infrastrukturi potrebnoj da bi se omogućio razvoj intelektualnog kapitala i društva znanja. Da bi uspjeli, moraju se umrežiti i početi zajedno raditi na promjenama. Upravo zato na seminaru se ponajviše potiču komunikacija, rasprave i umrežavanje.

Tim za međunarodnu suradnju, ljetne škole i seminare jedan je od projektnih timova u studentskoj udruzi eStudent. Njegova misija poticanje je povezanosti sa stranim fakultetima, udrugama, svjetskim stručnjacima; pružanje mogućnosti dodatnog obrazovanja, informacija o stipendijama, seminarima, ljetnim školama, iskustvima studenata. Uz Future seminar važan je i projekt Izleti na strana sveučilišta. Od ove akademske godine tim organizira i projekt studentske razmjene Satellite Exchange Program u kojem hrvatski studenti provode jedan tjedan kao domaćini, a jedan tjedan kao gosti inozemnih studenata. Ove godine razmjena je organizirana sa studentskom udrugom Asset iz Tilburga u Nizozemskoj.

Kao jedna od prečesto spominjanih izlika za manjak investiranja u cjeloživotno obrazovanje, IT rješenja i inovativne procese rada posljednjih se godina u prvi plan stavlja gospodarska kriza. Međutim, kao pravi vizionari i u udruzi eStudent stagnaciju, prije svega, smatraju novom prilikom.

• Današnje je krizno doba upravo pravo vrijeme za razgovor o intelektualnom kapitalu. Već smo prošle godine na seminaru razgovarali o tome koliko su nedostatak intelektualnog kapitala i ekonomija neznanja odgovorni za krizu i ove se godine na to nastavljamo. Temelj dugoročnog regionalnog, nacionalnog i globalnog razvoja mora biti ulaganje u intelektualni kapital. Prema tomu treba se gledati na duge staze, pa će i napredak biti neizbježan – zaključuje Winkler.

Grad Dubrovnik nije slučajno odabran za domaćina – današnji bi gradovi išekako imali što naučiti od stare Raguse koju je Stevan Dedijer, jedan od utemeljitelja pojma ‘business intelligence’ proglasio prvim inteligentnim gradom u povijesti. Malen grad-država, iako nije imao vlastitu vojsku, ostao je slobodan tijekom pet stoljeća oslanjavši se na organizirano prikupljanje informacija o događanjima u cijelom tada poznatom svijetu. Upravo je za prezentaciju rada o Dubrovniku kao najstarijem gradu znanja na Svjetskom summitu gradova znanja u Shenzhen u Kini u studenom 2009. udrugu eStudent dobila odlične kritike svjetskih stručnjaka za intelektualni kapital.