Tajnost poreznog nadzora ne može se doznati broj postupaka protiv fizičkih osoba za koje su poreznici utvrdili da su stekle imovinu vrjedniju od prihoda iskazanih u poreznoj prijavi.
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napis, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima, upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatele Lidera kao pojedince u njihovim nerazmjernim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Čitatelj se javio s pitanjima o ispitivanju podrijetla imovine i uvođenju imovinskih kartica. On, naime, smatra da se uvođenjem imovinskih kartica legalizira imovina stečena u pretvorbi jer nakon što jednom bude u imovinskoj kartici više se definitivno neće moći ispiti njezino podrijetlo.
U svijetu nije moguće učinkovit porezni nadzor bez ispitivanja podrijetla imovine poreznih obveznika. Suprotno tomu, Šuker je više puta obojevao da se u Hrvatskoj neće provoditi ispitivanja podrijetla imovine jer ne dolazi u obzir ponovno uvođenje tog ‘komunističkog relikta’.
Budući da poreznici doista nisu mogli obavljati učinkovit porezni nadzor bez ispitivanja podrijetla imovine, taj se postupak počeo primjenjivati potiho pod eufemističkim nazivom ‘ispitivanje izvora sredstava za stjecanje imovine’.
Nedavno sam pokušao doznati koliko je bilo tih postupaka ‘ispitivanja izvora sredstava za stjecanje imovine’, koji tobože nisu bili ispitivanje podrijetla imovine, odnosno koliko je bilo postupaka ‘oporezivanja dohotka fizičkih osoba za koje se utvrdilo da raspoložu imovinom ili sredstvima koja višestruko premašuju njihove registrirane primitke u prethodnom razdoblju’.
I iz Ministarstva financija odgovorili su da ‘Porezna uprava radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na dohodak i drugih poreza kontinuirano, a posebice pri obradi godišnjih poreznih prijava fizičkih i pravnih osoba, prikuplja, analizira i uspoređuje podatke o oporezivim primicima s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja.
Ako se utvrdilo da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, prema toj osnovi utvrđivao se dohodak kao razlika između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje. O slučajevima u kojima je postojala sumnja na kazneno djelo obavještavalo bi se Državno odvjetništvo, a provjera podataka o izvorima sredstava i stečenoj imovini obavljala se i prema zahtjevu Državnog odvjetništva. Poreznici su izbjegli odgovoriti koliko je bilo takvih postupaka.