Nekad davno, u vrijeme dok su grčki bogovi hodali Zemljom, živjele su Amazonke, pripadnice naroda žena ratnica. Kako kaže legenda, tim neustrašivim ratnicama miran i sretan život podrazumijevao je izostanak muškaraca. Bilo kakvih. Osim u svrhu oplodivanja. Iako sreća u suvremenom svijetu pretpostavlja skladan život muških i ženskih jedinki te pristojnu količinu materijalnih dobara, teško je ne sjetiti se Amazonki prilikom analize posljednjih trendova u potrošačkom svijetu. Naime, magazin Advertising Age nedavno je objavio izvještaj u kojem posebnu pozornost daje ženama kojima moć i utjecaj u društvu nedvojbeno raste, a one su se hrabro od ‘potrošačica’ prometnule u ‘zarađivačice’.
U skladu s tim polako, ali sigurno, mijenjaju svoje navike, a ono što im serviraju mediji i oglašivači ne probavljaju kao i prije. Spomenuto je alarm za kompanijske čelnike koji bi morali ozbiljno uzeti tu društvenu promjenu koja suvremene žene pretvara u hrabre Amazonke.
Evo, uzmimo za primjer Svjetsko nogometno prvenstvo u Južnoafričkoj Republici. Kako stoji u izvješću medijske agencije Initiative, to će natjecanje pratiti rekordan broj žena. Od 1998. broj gledateljica kretao se oko nekih 36 posto, a ove godine narast će na 43 posto. No ono što začuđuje jest nespremnost marketingaša na takve promjene. Nogometno je prvenstvo muško, zar ne? Upravo zbog te predodžbe kako nije moguće da se ljepši spol više zainteresira za taj muški sport, reklame su skrojene isključivo prema željama i potrebama gledatelja.
No to povećanje ženskog udjela pred malim ekranima samo je jedan od primjera transformacije ženske uloge u društvu. Prema izvješću AdAgea, na globalnoj razini od aktualne recesije više pate muškarci. To se ponajprije odnosi na veći broj otkaza podijeljenih muškarcima (sudjelovali su s većim udjelom u ukupnom broju zaposlenih), ali i na činjenicu da je recesija najviše pogodila ‘muške’ sektore kao što su građevina, brodogradnja, automobiljska industrija i slično. Budući da su se unatoč suvremenim i liberalnim pogledima muškarci i dalje percipirali kao glavni donositelji kruha u obitelj, recesija je prodrmala njihovu sigurnost i motivirala žene da se više, novčano, brinu o svojoj obitelji.
Financijski je sektor stoga jedan od onih koji najviše mogu izvući koristi od ‘žena zarađivačica’ i pravo je vrijeme da modificiraju ponudu, odnosno marketinšku komunikaciju. Tako je, primjerice, Citibank pokrenuo online zajednicu Woman & Co, koja na osnovi godišnjih članarina okuplja žene koje raspravljaju i savjetuju se o financijama, projektima, ulaganjima i slično. Nedugo nakon što je usluga ugledala svjetlo dana, lansirana je i kampanja u kojoj je prikazano osam žena, pripadnica generacije X, ‘boomer’, ‘millenialki’, odjevenih u fina, elegantna poslovna odijela. Na dnu oglasa stoji rečenica: ‘Kao ženama zajedničke su im situacije koje utječu na njihove financijske ciljeve poput zbrinjavanja obitelji, osiguravanja novca za školovanje, promjena u karijeri i osiguravanja mirovine’. Naoko posve jednostavna kampanja dobila je silan PR i bila popraćena u medijima poput Oprah Magazinea, Selfa, Bon Apetita i Martha Stewart Livinga, i to ponajviše zbog činjenice što žene nisu bile nekakvi modeli, nego članice spomenute grupe, što je marketinškoj kampanji dalo određenu crtu ‘realnog’.
