Home / Biznis i politika / Dodatni sadržaji

Dodatni sadržaji

Nakon što se cijena plina korigira i postigne tržišnu, rast će i padati ovisno o kretanju tržišta energenata. Ubuduće će se određivati na sličan način kao cijene naftnih derivata.

Lin, energent koji se na ovim prostorima desetljećima svrstavao u socijalnu kategoriju, u bliskoj će budućnosti morati poskupiti i postići tržišnu cijenu. Iako skupa energija i nije novost, ta je slika već počela poprimati oblike stvarnosti. To potvrđuju i podaci iz Eurostatova izvješća o kretanju cijene plina za industrijske potrošače. U većini država cijena prirodnog plina padala je, čak i do 40 posto u drugom polugodištu 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008. Jedino je u Poljskoj rasla šest posto, a u Hrvatskoj 18 posto. No, Hrvatska je atipičan primjer, jer je tu plin još jeftiniji nego u ostalim Europi.

Iako Ina kao jedini proizvođač plina u Hrvatskoj još subvencionira tržište, dugoročno gledano, cijena plina morat će dosegnuti tržišnu razinu. Već je i hrvatskim zakonima, dobrim dijelom usklađenima s europskim, predviđeno da svi povlašteni kupci od 2011. plaćaju tržišnu cijenu plina. Unatoč socijalnim kočnicama to ne može zaustaviti nijedna država, pa tako ni Hrvatska. Nakon što se cijena plina korigira i postigne tržišnu, rast će i padati ovisno o kretanju tržišta energenata. Budući da je ta cijena vezana uz cijenu naftne i dolarske tečaj, u budućnosti će se određivati u skladu s tržišnim kretanjima, slično kao cijene naftnih derivata.

Iako moramo pratiti tržišna kretanja, manje promjena bolje je od mijenjanja cijene plina svaka tri mjeseca. Distributeri to ne mogu nikako izdržati jer nisu ni tehnički ni financijski opremljeni – upozorava Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, i ističe da treba usklađivati cijene energenata i uspostaviti pravilnu raspodjelu u plinskom biznisu. Doda je da se to može regulirati i raznim trošarima i porezima.

Jasminko Umčević, naftni konzultant, naglašava da je Hrvatska velik uvoznik naftne, jednog od elemenata tržišnog određivanja cijene plina i električne energije: – Ako ste neto-uvoznik energenata, morate plaćati tržišnu cijenu. Moramo dosegnuti tržišnu cijenu jer to traži EU, ali tako dugoročno štitimo i važnu domaću proizvodnju. Uz domaću proizvodnju osnovnu cijenu plina određuje i cijena plina iz uvoza, odnosno ruskog plina. Ključni elementi od kojih se sastoji cijena plina koju plaćaju potrošači osnovna su cijena plina, tarife transportnog sustava, trošak distribucije, ali i skladištenja. – Jedna je od najvažnijih stvari povećati skladišta da bi se omogućilo i poboljšanje sigurnosti opskrbe. Imate li vlastito skladište, manje ste ovisni o plinovodu i raspoloženju onoga preko kojega plinovod prolazi – naglašava Šunić.

Transportni troškovi veoma se razlikuju od države do države. Mađarska, primjerice, kupuje plin na ukrajinsko-mađarskoj granici i na cijenu ruskog plina dodaje se samo cijena mađarskoga tarifnog sustava za transport. Hrvatska kupuje plin na ukrajinsko-slovačkoj granici i zatim ga mora transportirati kroz Slovačku, Austriju, Sloveniju do svoje granice, a svaka ta dionica dodatno povezuje cijenu ruskog plina. Stručnjaci misle da treba tražiti nove nabavne pravce koji će zajamčiti energetsku sigurnost Hrvatske, sigurnost opskrbe te pružiti priliku za nabavu plina iz različitih izvora. Iako je plinsko tržište u Hrvatskoj liberalizirano, stvarnih tržišnih uvjeta još nema, zato se od transportera očekuje da još žustrije pokrenu gradnju mreže interkonektivskih plinovoda da bi se otvorili dodatni nabavni pravci koji će omogućiti stvarno funkcioniranje tržišta.

Uza sadašnju nabavu uvoznog ruskog plina i novi pravac kroz Mađarsku koji, doduše, također računa na ruski plin preko Ukrajine Slovačke i Mađarske, može samo povećati sigurnost opskrbe i fleksibilnost te kapacitete nabavnih pravaca. To je osobito važno u krizi, u kojoj je plin najskuplji – potvrđuje Igor Dekanić, profesor na Rudarko-geološko-naftnom fakultetu. Osim toga zbog diferencirane ponude kao i zbog velikih skladišnih kapaciteta u Mađarskoj smažit će se i rizik opskrbe zimi. Dekanić dodaje da će novi nabavni pravac preko Mađarske vjerovatno omogućiti i spoj Hrvatske na Južni tok, što bi omogućilo i nabavu ruskog plina mimo ukrajinskih nabavnih pravaca. Uz taj novi pravac i projekt gradnje LNG terminala omogućit će se daljnja diverzifikacija nabave plina za hrvatsko tržište nakon 2015. ili 2020., kad će sadašnja znatna domaća proizvodnja plina pasti. Tada će i problemi današnje gospodarske krize zasigurno već biti iza nas.